Špago je tokom diskusije kazao da je predložio ovaj zakon kako bi se spriječilo da "dođemo u situaciju da povećanjem osnovice, najveće plaće, koje imaju uglavnom funkcioneri u institucijama BiH, porastu nesrazmjerno".

Napomenuo je da povećanje osnovice za obračun plaće sa 535 KM na 630 KM predstavlja povećanje za 17,76 posto, ali uvažavajući raspon koeficijenata od 1,20 do 10,00 to bi u nominalnom iznosu povećanje osnovne plaće za koeficijent 1,20 iznosilo 114 KM, dok bi za koeficijent 10,00 povećanje plaće iznosilo 950 KM.

Prema njegovim riječima, ova razlika bi se dodatno uvećala kada bi se obračunao i radni staž (tzv. minuli rad) kao dodatak na osnovnu plaću.

- Predložili smo da se osnovna plaća utvrđuje na tri načina. Za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 1,20 do 3,99 osnovna plaća utvrđuje se množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta; za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 4,00 do 5,55 osnovna plaća utvrđuje množenjem 0,9 (devet desetina) osnovice i pripadajućeg koeficijenta, te za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 5,56 do 10,00 osnovna plaća utvrđuje množenjem 0,85 (osamdeset pet stotih dijelova) osnovice i pripadajućeg koeficijenta. Time bi, ovim trećim obračunom plaće, anulirali povećanje plaća, a u ovom rasponu su uglavnom funkcioneri  - pojasnio je Špago.

Pozvao je kolege zastupnike da podrže predloženi zakon u prvom čitanju, a da u narednom periodu, ukoliko imaju potrebu, dostave amandmane.