- Član 80 je važan i omogućava penzionerima, koliko toliko, povećanje standarda. U vezi s članom 116, Ustavni sud Federacije BiH donio je, još u decembru 2019. godine po mom zahtjevu za ocjenu ustavnosti, presudu kojom je član 116 u cijelosti neustavan. U praksi to znači da je članom 116 prije donošenja presude bilo propisano da penzioneri, koji steknu status osiguranika, odnosno ponovno počnu raditi, nemaju više pravo na stečenu imovinu tj. penziju. Izuzetak je bio, i tad i sad između ostalog, ljudi koji su imenovani i izabrani. Dakle, nije se odnosilo na političare - naglasio je Dunović na konferenciji za novinare.

Presuda Ustavnog suda FBiH značila je, kako je kazao, da i ostali građani imaju pravo na ličnu zarađenu imovinu, osim toga, imaju pravo i na plaću.

- To se najčešće odnosi na specifična zanimanja npr. ljekar koji ima 40 godina staža, penzioniše se po sili zakona, privatno i dalje može raditi i država zapravo treba da mu omogući da vrši uplate u penzijsko-invalidski fond - naglasio je.

Ustavni sud FBiH ocijenio je da član 116 nije ustavan, a Dunović pojašnjava da s obzirom na to da Parlament nije izvršio obavezu da uskladi novi član 116 s presudom, Ustavni sud je donio rješenje o neizvršenju presude.

- Na nedavno održanoj sjednici Zastupničkog doma izglasan je član, koji je prepisan onakav kako ga je Ustavni sud stavio van snage i proglasio neustavnim zbog kršenja elementarnih ljudskih prava, a to je pravo na imovinu. Na kraju tog, zbog presude Ustavnog suda nepostojećeg teksta, umjesto tačke stave zarez i naprave izuzetak na način da napišu da se i dalje obustavlja pravo na stečenu imovinu na penziju, ali najduže do 40 godina staža, odnosno 65 godina života. U dodatnom članu navedeno je da se i u slučaju porodičnih penzija također radi o oduzimanju prava na stečenu imovinu, ali su političari ponovo izuzeti. Međutim, ono što se dogodilo sada nije neprovođenje presude. Ovo je prepisivanje neustavnog člana zakona, koji se stavi na dnevni red i ljudi podignu ruke za to - kazao je.

Dunović pojašnjava da Ustavni sud, u slučaju kad se ne izvrši izmjena zakona u skladu sa presudom, donosi rješenje o neizvršenju presude i po automatizmu dostavljaju Tužilaštvu.

- Dodatna krivična prijava nema veću težinu od onoga što je Ustavni sud FBiH već uradio. Dakle, Tužilaštvo je informisano jer je to obaveza Ustavnog suda. S druge strane, obratio sam se Ustavnom sudu. Kopiju tog dopisa dostavio sam svim zastupnicima u Zastupničkom domu, svim delegatima u Domu naroda jer taj zakon još nije bio u tom domu. U dopisu Ustavnom sudu skrenuo sam pažnju na ono što se desilo, tražio da se očituju u što je moguće kraćem roku tj. da nas sve obavijeste da li po automatizmu mogu postupiti u skladu s tom informacijom ili je neophodno da se ponovno obratim Ustavnom sudu zahtjevom za ocjenu ustavnosti - kazao je.