- Saniranje ekonomskih posljedica je izazov koji, pored permanentne brige o zdravlju stanovništva, mora biti prioritet za sve nivoe vlasti. Činjenica je da je trenutno realni sektor pogođen posljedicama pandemije, ali isto tako znamo da će se ekonomske posljedice u tom sektoru reflektovati na sve grane privrede, a naravno i na javni sektor. Već sam se očitovao na Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru. Smatram da navedeni Zakon nije adakvatan sistem podrške privredi, a samim tim može loše utjecati i na cijelu državu Bosnu i Hercegovinu - navodi Dunović i dodaje:

- Neophodno je da Federacija, pored isplate doprinosa ugroženim preduzećima, preuzme na sebe i teret isplate minimalnih plaća, za one poslovne subjekte čiji je rad zabranjen. Na taj način bi se i potrošnja zadržala na prihvatljivom nivou, a ne bi došlo do drastičnog pada u smislu punjenja fondova, kako penzionog, tako i zdravstvenih. Nadam se da će Vlada FBiH uskoro izaći sa novim Prijedlogom zakona u kojem će uvažiti ove moje sugestije.

Osvrnuo se na rad svog kabineta.

- Napominjem da sam za relativno skroman budžet Kabineta potpredsjednika Federacije BiH već dostavio prijedlog rebalansa. Smatram da u ovakvom momentu, na svim nivoima vlasti, moramo napraviti smanjenje troškova. Prva budžetska stavka sa koje sam zaustavio potrošnju, odmah nakon proglašenja pandemije, jesu transferi nižim nivoima vlasti i nevladinom sektoru. Smatram da taj novac svi nosioci izvršnih funkcija moraju hitno usmjeriti kroz rebalans budžeta u fond za oporavak privrede. Naravno, pored toga se smanjuju troškovi reprezentacija, putnih troškova, goriva i svi oni troškovi koji i objektivno zbog pandemije nisu potrebni u ovom momentu. Samo neophodna sredstva za funkcionisanje kabineta će se koristiti u narednom periodu i mislim da ćemo pored najavljenog rebalansa budžeta Federacije, morati imati još najmanje jedan rebalans u naredna tri mjeseca - rekao je Dunović.

Upitali smo Dunovića za mišljenje o smanjenju plaća bh. političarima, općenito funkcionerima.

- Pitanje plaća u javnom sektoru je često spominjana tema u posljednje vrijeme, ali moramo tu napraviti distinkciju između plaća političara i ostalih budžetskih korisnika. Reforma javne uprave je bolna tačka Bosne i Hercegovine i tu pozitivne reforme godinama izostaju. Smanjenje plaća političarima mora biti bar moralni čin u ovom teškom periodu, budžetski, a ne samoinicijativno uređen. Međutim, u ukupnom budžetu, kako entiteta FBiH, tako i cijele BiH, to neće biti dovoljna sredstva za saniranje ekonomskih posljedica. S druge strane, treba biti jako pažljiv kod svih ostalih plaća u javnom sektoru, jer se doprinosima i od tih plaća, kao i od plaća u realnom sektoru, pune fondovi, a ne smijemo dozvoliti da se redukcijom plaća u javnom sektoru, po principu lančane reakcije, zbog smanjenja doprinosa za fondove zdravstvenog osiguranja smanje plaće medicinskim radnicima. Slično je i sa policijom, oružanim snagama i svim drugim službama koje u ovim uvjetima uz povećan obim posla rizikuju i svoje živote - navodi Dunović.