- Mnoge od ostalih tačaka dnevnog reda idu na iduću sjednicu, a to su odluke koje se tiču vanjske politike – izjavio je Džaferović.

Kada je u pitanju posjeta predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića BiH, Milorad Dodik je, potvrdio je Džaferović, glasao protiv i najavio je pokretanje vitalnog nacionalnog interesa.

- Kada govorimo o današnjoj sjednici, možemo da vidimo na djelu jednu opstrukciju u funkcioniranju institucija BiH jer kako drugačije nego opstrukcijom nazvati glasanje protiv odluke o ratifikaciji 19 međunarodnih sporazuma – ocijenio je Džaferović.

Dodao je da su opstrukcije institucija BiH zapravo opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je glasanje "protiv" vrlo ozbiljna povreda Dejtonskog sporazuma.

- Koristim priliku da još jednom pozovem da to ne rade jer to će biti na štetu entiteta iz kojeg dolaze. BiH je postojala prije Dejtona i ako ne bude Dejtona, može prestati postojati samo ono što je nastalo u Dejtonu, a to su entiteti – poručio je Džaferović.

Ocijenio je da će postojeća situacija završiti tako što će država BiH nastaviti funkcionirati, te je kazao da se Dejtonski sporazum mora poštivati u cijelosti.

- Pozivam političke predstavnike srpskog naroda iz RS-a da dobro paze šta rade, da dobro čuvaju Dejtonski sporazum i da poštuju sve njegove tačke, od prve do posljednje jer Dejton nije jelovnik da uzimate ono što vam odgovara, a odbacujete ono što vam ne odgovara – kazao je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH smatra da se pod blokadama nastoji izdejstvovati rješenje koje bi BiH moglo da odvede u sunovrat.

- Nisu slučajno sudije Ustavnog suda trojica onih koji nisu državljani BiH niti jedne susjedne države. To je tako sa svrhom napravljeno i omogućeno takvom kompozicijom Ustavnog suda da BiH može da funkcionira. Tražiti u situaciji blokada, opstrukcija, prijetnji disolucijom BiH i otcjepljenjem da strane sudije odu iz Ustavnog suda je put u nestanak BiH. BiH nikada neće nestati i mi nikada na takvo rješenje nećemo pristati – poručio je Džaferović.

Pozvao je na šire promjene Ustava BiH, poput entitetskog glasanja, te se tek o takvom aranžmanu, smatra on, može razgovarati.

- To bi moglo da znači da, ako bi se donijela neka odluka o disoluciji, onda ne bi bilo institucije u BiH koja bi bila u mogućnosti da zaštiti Dejtonski sporazum i da takvu odluku odbaci. To su ciljevi onih koji traže da se isključe stranci iz Ustavnog suda BiH – pojasnio je Džaferović.

Strane sudije, dodaje, navijaju samo za Dejtonski sporazum, Ustav BiH i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Dejtonski mirovni sporazum su, pojašnjava, i svi zakoni koji su usvojeni u međuvremenu.

Govoreći o imenovanju nove sutkinje Ustavnog suda BiH, odnosno o posljednjim Dodikovim optužbama na račun predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, Džaferović je negirao da je o tome razgovarao sa Dodikom, te da mu ništa nije govorio o tome.

- To je istina. Sva tri člana Predsjedništva BiH su od predsjednika Ustavnog suda BiH obaviještena o pokretanju procedure za izbor jednog stranog sudije jer 25. aprila ove godine jednom od postojećih sudija istječe mandat. Sva tri člana Predsjedništva su imala mogućnost da reagiraju, pa ja mislim da gospodin Komšić nikoga nije obmanuo - izjavio je Džaferović.

Poručio je da se ne smije zaboraviti da Predsjedništvo BiH učestvuje samo na nivou konsultacija, te da se od Predsjedništva BiH ne traži nikakva odluka.

- Ne obavljaju se konsultacije da li treba biti imenovan ili ne, već samo u pogledu imena kandidata. Ovdje je zamjena teza. Nije pitanje treba li ili ne treba imenovati stranog sudiju - pojasnio je dodatno Džaferović.

Pojasnio je Džaferović i da uopće nije moguće usvojiti zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se uredilo djelovanje i rad te institucije, s obzirom na to da Ustavni sud svoje utemeljenje o radu ima isključivo u Ustavu BiH u kojem je definirana i struktura, kvorum i ovlaštenja te institucije.

Džaferović je kazao da je na sastanku sa ambasadorima Kvinte upozorio da se ne dozvoli da ova situacija eskalira, s obzirom da Dodik ugrožava mir i stabilnost BiH.

- Gospodin Dodik nemaju problema sa stranim sudijama, on i oni koji ga slijede imaju problema sa vladavinom prava – izjavio je Džaferović govoreći o zahtjevima iz entiteta RS.

Govoreći o Aneksu 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Džaferović je rekao da nema ništa sporno oko međuentitetske linije, koja je već utvrđena i koja je već uvrštena u karte.

- Ona je poznata. Ne znam zašto se ne insistira sada na tome. Neki dan čujem da neko hoće da obilježava te linije. Ona smije biti obilježena samo na kartama, a ne na terenu – objasnio je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH je ponovio da se ne može samo raditi na uklanjanju stranih sudija, mimo šireg paketa širih ustavnih promjena koje su pred BiH postavljene kao prioriteti u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

- Umjesto da entitet RS ispoštuje odluku Ustavnog suda BiH iz 2012. godine, oni ponovo donose istu odluku. Naravno da će znati onda kakva će biti odluka – izjavio je Džaferović odgovarajući na novinarski upit u kojem je konstatirano kako "svako dijete u RS-u zna kakva će biti odluka Ustavnog suda BiH".

Problem je, dodaje, što stalno postoji intencija da se krši Ustav i princip vladavine prava.

- Ustavni sud donosi odluke u skladu sa Evropskom konvencijom i Ustavom BiH. Valjda hoćemo u EU, hoćemo evropske standarde. Nije evropski standard doći na sjednicu i reći: "Ja sam protiv svega" – kazao je Džaferović.