Prošlo je nešto više od godinu od kada je jedan od osnivača Naše stranke Bojan Bajić javnosti predstavio deset principa za formiranje etičke vlade u Bosni i Hercegovini. Taj je koncept, koji podrazumijeva nultu toleranciju za bilo kakvu zloupotrebu ovlasti i položaja, načelno prihvatila vladajuća koalicija u Kantonu Sarajevo (KS), uvrstivši obavezu kreiranja i usvajanja etičkog zakona u Sporazum o prioritetima skupštinske većine, u javnosti poznatije i kao "šestorka".

Upravo je etički zakon, uz zakon o nepotizmu i stranačkom zapošljavanju u organima uprave i ostalim institucijama čiji je osnivač ili suosnivač KS, iz "šestorke" istican kao temelj za, kako su kazali, "etičku obnovu političke scene". Jedanaest mjeseci od formiranja Vlade KS, zakon o nepotizmu i stranačkom zapošljavanju se ne nazire, dok etički zakon više niko i ne spominje.

- Ja mislim da još nije formirana radna grupa koja bi radila na izradi tog zakona. Nisam informisan, ali ja mislim da nije formirana ta radna grupa. Možda bi 2020. već bilo red da se krene u tom pravcu – kazao je inicijator te ideje Bojan Bajić u razgovoru za Faktor.

Uzimajući u obzir da se u Bajićevim principima kao ultimativni cilj ističe "osiguravanje najvišeg nivoa moralne odgovornosti javne službe i politike kao takve u vršenju dužnosti upravljanja povjerenim sredstvima i poslovima građana i svih poreznih obveznika", zanimala nas je ocjena dosadašnjeg rada vlasti u KS sa etičkog aspekta.

- Mogu samo reći da, kada se usvoji etički zakon po međunarodnim standardima i kada se on bude provodio, ja ću tada moći mjeriti. Sada masa stvari nije regulirana, šta je etično, a šta nije, pa se sve zasniva na subjektivnom mišljenju. Sve dok se ne definiraju etički standardi, ostaje ovako dosta "rekla-kazala". Svi mi imamo svoje mišljenje i ne bi bio put da mi iznosimo neka svoja mišljenja – izjavio je Bajić.

Standard se, dodaje, mjeri i tako što se gleda da li se radi na priznavanju greške i na ispravljanju greške, te na stvaranju sistema da se takva greška ne ponovi.

- Mogu se dešavati etički propusti, ali onda treba gledati kako se na njih reagira, da li se oni ispravljaju, da li se greška prizna ili se pokušava zataškati – pojašnjava Bajić.

Takav model je predložio i u svojim principima, u kojima se navodi da "za skandale nastale u javnoj službi etička vlada preuzima odgovornost, nudi ostavke i preduzima korektivne mjere, bez obzira na efikasnost ili neefikasnost kaznenih mehanizama pravosuđa".

- Izjava funkcionera da tužilaštvo treba da radi svoj posao, bez preuzimanja odgovornosti za nastanak neetičkih skandala u svojoj zoni odgovornosti, obično je zamajavanje javnosti – navodi se u principima za formiranje etičke vlade.

Parafrazirana izjava, koju Bajić ocjenjuje kao "zamajavanje javnosti", neodoljivo podsjeća na reakciju jedne od stranaka "šestorke" nakon informacija o zapošljavanju srodnika zvaničnika te stranke u javno preduzeće.

VEZANI TEKST - Naša stranka o zapošljavanju sestre zastupnice Dizdarević: Sve je urađeno po zakonu

Bez obzira na činjenicu da etički zakon nije usvojen, postojanje univerzalnih etičkih standarda koji ne moraju biti zakonski propisani da bi bili mjerljivi i njihovo poštivanje, odnosno nepoštivanje, nudi prostor za ocjenu rada pojedinaca, stranaka ili cjelokupnih vladajućih struktura. Sa takvim se pristupom, barem u kontekstu aktuelne vlasti u KS, Bajić ne slaže.

- Mislim da mora biti definirano ako hoćemo da uvedemo etiku u upravu. Da bi se nešto nazvalo nepravilnošću, mora biti definirano šta je pravilno ponašanje, da bi se onda kvalificiralo da je suprotno od toga nepravilno i da bi se onda moglo kažnjavati. Ako govorite o onome što narod i građani u svom običajnom razmišljanju smatraju da je neetično, onda ja podržavam da nešto što je suprotno tim uvjerenjima se može nazvati nemoralnim i onda bi se to jedino na izborima moglo kažnjavati. Da bismo to uveli u upravu, moramo definirati te standarde ponašanja jer bi se onda sve pretvorilo u "rekla-kazala" – zaključuje Bajić.