Prema riječima Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, do sada je dogovoreno korištenje godišnjeg odmora, rada od kuće, formulacije "na čekanju", plaćenog i neplaćenog odsustva.

Podsjećamo, jučer je u Sarajevu održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za FBiH u Sarajevu, a dijalog između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade FBiH se i danas nastavlja.

Poslodavac o godišnjem odmoru radnika 

- Do sada smo usaglasili 80 posto stvari. Ostala su još neka dva člana koje bismo trebali preći i nakon toga mislim da smo blizu situacije da se izmjene Zakona o radu pošalju na Vladu FBiH, a potom u parlamentarnu proceduru. Ovdje se radi o jednom fleksibilnijem pristupu radno-pravnim odnosima. Najprije, što se tiče korištenja godišnjeg odmora, u postojećem zakonu poslodavac može radniku odrediti 14 dana maksimalno godišnjeg odmora, ostalo radnik sam definiše kada želi da ima godišnji odmor. Dakle u ovoj situaciji korone, poslodavac će imati pravo da na kompletan godišnji odmor uputi radnika - govori nam Smailbegović i dodaje:

- Izmjene Zakona o radu imaju za cilj kako bi otkaz ugovora o radu bio posljednja opcija. Ukoliko je smanjen obim posla, poslodavac bi imao pravo da uputi radnika na korištenje godišnjeg odmora i to je naravno plaćeni godišnji odmor u skladu sa zakonom. Sljedeća stvar je definisanje rada od kuće. Dakle, rad od kuće nije definisan precizno ovim zakonom, odnosno, ako hoćete da radnik radi od kuće, morate s njim imati poseban ugovor o radu. Ukoliko nemate takav ugovor, on mora raditi u sjedištu firme. Sada smo napravili izmjenu da poslodavac može po potrebi slati radnike koji nemaju takav ugovor u vrijeme pandemije da rade od kuće, što su, ja bih rekao, i preporuke kriznih štabova i ostalih.

Osvrnuo se i na izmjene koje se tiču skraćenja radnog vremena.

- Vi ste do sada imali situaciju da možete prerasporediti radnike. Sa izmjenama je to fleksibilnije. Ukoliko vam je pao obim posla i imate potrebu za 50 posto radnika, to je varijanta da skratite radno vrijeme upola, a da vam rade svi radnici. Ovdje je naravno plaćanje u skladu sa satima koji su provedeni na poslu s tim da plaća ne može biti niža od mininalne plaće koja je 406 KM u FBiH - govori Smailbegović.

Govorio je i o plaćenom odsustvu.

- To je dogovor poslodavca i radnika. Naime, radnik se na plaćeno odsustvo može uputiti najviše dva mjeseca. Zatim, radnik može tražiti neplaćeno odsustvo. Poslodavac nema pravo da ga sam pošalje, ali radnik može tražiti takvo odsustvo i mislim da je najduži rok 30 dana. Što se tiče formulacije "na čekanju", to smo malo preformulisali. Neće se tako zvati, nego ima formulacija da ukoliko je obustava posla, a da zato radnik nije kriv, ima pravo ga uputiti poslodavac, s tim da ima pravo na minimalnu plaću i doprinose. Definisano je da su te obaveze u suštini obaveze poslodavca. Ali sada imamo situciju da će Federacija pokrivati doprinose. Da li će kanton pokrivati neto plaće ili neće, to će biti različito od kantona do kantona. U ovom zakonu poslodavac je obavezan, a da li će oni imati refundaciju, zavisit će od situacije do situacije - kazao nam je Smailbegović.

Odlaganje otkaza 

Govori da je još ostalo da se riješi pitanje otpremnine.

- Ukoliko radnik ostane bez posla, poslodavac ima pravo da mu pomjeri plaćanje otpremnine za dva mjeseca. Ustvari to mu se ostavlja mogućnost da eventualno poslije prestanka rada, radnika pozove nazad na posao. Vidite, vi kada radniku isplatite otpremninu, on je realno završio s tom firmom. Ostavlja se mogućnost da ga pozovete i on i dalje ima pravo na otpremninu, znači naplatit će je, s pomjeranjem od dva mjeseca - rekao je Smailbegović.