O temi "Odnos EU institucija prema BiH i ostalim državama Zapadnog Balkana u savremenom kontekstu", govorila je Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom parlamentu iz Slovenije.

Fajon je tom prilikom naglasila da od početka svoje karijere u Evropskom parlamentu podržava proširenje Evropske unije (EU) na zemlje Zapadnog Balkana i aktivno radi na tome već duže od 10 godina.

- Uvjerena sam da jedino jasna evropska perspektiva može mirnim putem riješiti probleme parcijalnih interesa u regionu i ojačati saradnju i suživot. Narod regiona zaslužuje sigurnost, napredak i stabilnost na svim nivoima - kazala je Fajon.

Kada je u pitanju BiH, Fajon je podsjetila, kako je riječ o posebnoj državi s kompleksnim političkim sistemom.

- Zato je u kontekstu pristupa EU jako bitno da razumijemo dinamiku odnosa na lokalnoj i regionalnoj ravni. Postkonfliktna obnova BiH je obilježena utjecajima međunarodne zajednice, a važno je reći da je proces uspostavljanja funkcionalnih institucija često bio predmet eksperimentiranja i improvizacije, nažalost - rekla je Fajon.

Dodala je kako se ovo drugo i dalje događa zbog podjele lokalnih aktera, jer je teško postići konsenzus i donijeti odluku koja bi bila usmjerena na opće dobro građana BiH, a ne samo interese pojedinaca ili političkih elita.

- U prošlosti međunarodna zajednica i EU su pokazale da u nekim slučajevima nisu razumjeli ili razmatrali kontekst regionalne historije, kulturne tradicije što u velikoj količini određuje odnose između stanovnika i njihovih političkih predstavnika - rekla je Fajon.

Značajna i perspektivna regija

Dodala je kako su iskustva iz prošlosti tu da se iz njih uči te je potvrdila da EU razumije Zapadni Balkan kao izuzetno značajnu i perspektivnu regiju.

- Angažman je potreban kako na strani EU, kao i na strani lokalnih aktera. Iako je vrijeme pandemije donijelo dodatne izazove cijelom svijetu, angažovanje Unije prema zemljama Zapadnog Balkana se nikako nije smanjilo - rekla je Fajon.

Dodala je kako to ne znači da saradnju ne treba konstantno unapređivati.

- Proces proširenja funkcionira preko različitih delegacija, u njihovom interesu, moraju biti građanske, stabilne i sigurne države Zapadnog Balkana - kazala je Fajon.

Dodala je kako su u izvještajima Evropske komisije zabilježeni rezultati napretka svih zemalja.

- Jasno je da u cijelom regionu ima još mnogo posla, zato fokus mora da bude na zajedničkoj borbi protiv korupcije, kriminala i kršenja ljudskih prava. Razumijem povećano nepovjerenje koje postoji između građana i institucija, jer u Evropi više se puta mnogo obećavalo, a na kraju nisu održana sva obećanja. Ljudi zaslužuju, brži i konkretniji proces pristupanja EU. Od suštinskog je značaja da se počnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, dvije zemlje su ispunile uslove i ne smiju da postanu taoci interesa - rekla je Fajon.

Osvrnula se i na činjenicu da se BiH trenutno suočava s teškom humanitarnom krizom kada je riječ o migracijama pogotovo u vrijeme pandemije, te u tom kontekstu, smatra da bi se u sklopu cijele EU trebali naći kompromise i s konkretnim akcijama situaciju riješiti što prije je moguće. Vjeruje kako je suočavanje s migrantskom krizom veoma kompleksno te situacija u kojoj se trenutno nalazi BiH, nezahvalna.

- U ovom trenutku je potrebno još mnogo operativne pomoći, komunikacije sa vlastima i mnogo volje u predanosti političkih lidera - rekla je Fajon.

Smatra kako finansiranje EU nema smisla bez nadgledanja, a s druge strane, jako je bitno da novac namijenjen migracijama ide u prave ruke, odnosno da se ljudima omogući normalan smještajte zaštite ljudska prava i slobode. Smatra i da je potrebno usvojiti plan na nivou cijele države za upravljanje migracijama, te u EU s pravednim dijeljenjem odgovornosti širom zemlje, uključujući Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Govoreći o potencijalnim rješenjima, Fajon je kazala kako uloga Unije i pomoć na svim nivou i komunikacija. Dodala je kako lokalne vlasti trebaju tražiti pomoć kada im treba uključujući ostale organizacije na području migracija koje djeluju u BiH. Dodala je i kako je potrebno svakodnevno znati koliko je osoba koje traže azil, koliko osoba boravi u napuštenim objektima i šumama, te gdje dolazi do povrede ljudskih prava kako bi se odmah reagiralo i pomoći, kako tražiocima azila tako i državi.

- EU podupire razvoj djelotvornijih strategija integracije, ali situacija nije ujednačena u svim državama članicama. Ovo je samo jedno područje gdje je moguće pojačati ulogu EU u BiH. Bitno je raditi na svim reformama koje vode ka funkcionalnijim institucijama i poštovanju vladavine prava. U ovom kontekstu je bitno naglasiti provedbu relevantnih odluka Evropskog suda za ljudska prava kako bi se riješila aktuelna politička diskriminacija, važnog dijela stanovništva BiH - rekla je Fajon.

Na lokalnom i regionalnom nivou imalo bi smisla ispitati zajedničke izazove. Fajon smatra kako je potrebno održavati što više javnih rasprava sa stručnjacima, analitičarima, predstavnicima civilnog društva, a u cilju poboljšanja svih stanovnika BiH. Dodala je kako odnos institucija i lokalne vlasti recipročni proces te da svako treba obavljati svoj dio posla, a uloga EU je pomoć na svim nivoima i komunikacija između lokalnih, evropskih i međunarodnih institucija.

Nepovjerenje u zemljama regiona

- Ovo je posebno važno naglasiti u savremenom kontekstu, jer nas čeka i proces oporavka od pandemije COVID-19. Razumijem povećano nepovjerenje u zemljama regiona. Zato je odgovornost naša zajednička, odgovornost svih političkih lidera da to povjerenje gradimo zajedno. Ljudi zaslužuju brži i konkretniji proces pristupa EU. Od suštinske je važnosti početi pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - ponovila je Fajon.

Komentirala je i slučaj "non paper", koji je u posljednje vrijeme aktuelan u regiji, a odnosi se na BiH. Dodala je kako je riječ o osjetljivoj temi.

- Svaka ideja o postavljanju i pomicanju granica između zemalja, posebno u BiH, koja je pretrpjela najveću štetu poslije raspada Jugoslavije, predstavlja izuzetno opasan potez. Ovakvi dijalozi nas vraćaju u prošlost. Trenutno trebamo razmišljati o rješenjima koja će učiniti BiH funkcionalnom zemljom i sa pridruživanjem EU, granica treba da postane simbolična - mišljenja je Fajon.

Dodala je kako pred nama nisu najjednostavnija vremena, ali vjeruje da su promjene nabolje moguće.

Osvrnula se i na druge zemlje Balkana, ističući kako je potrebno unaprijediti komunikaciju i postići pozitivne rezultate kao što je urađeno u prošlosti kada je omogućeno putovanje bez viza u Schengen zonu, građanima Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije od decembra 2009., a BiH i Albanije od novembra 2010. godine.

- Pozitivne prakse su rezultati dijaloga, rada i truda, kako na strani država tako i EU - rekla je Fajon.