Prema navodima optužnice, koju je pročitala tužiteljica Amra Mehmedić, Salihović je, obnašajući funkciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH od početka februara 2013. do 28. septembra 2016. godine, iskoristio službeni položaj, postupao suprotno propisima i pribavio korist u iznosu preko 80.103 konvertibilne marke (KM).

U optužnici se navodi da je Salihović koristio sredstva za reprezentaciju i svjesno postupao suprotno propisima i odluci kojom su bili propisani limiti potrošnje u zemlji i inostranstvu na godišnjem nivou od 20.000 KM, te je nalagao da se za tu svrhu prebace sredstva namijenja za ekshumacije, saslušanja svjedoka i vještaka, a te iznose je trošio van Tužilaštva BiH u ugostiteljskim objektima u zemlji i inostranstvu i to u danima vikenda i kada je bio na godišnjem odmoru.

U drugoj tački optužnice je navedeno da je 29. aprila 2015. godine sa svojim saradnicima i pratiocem iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH otputovao u Pariz na konferenciju tužilaca organizovanu povodom borbe protiv terorizma, ali su zbog turističkog obilaska grada, unatoč upozorenjima, zakasnili i propustili let za koji su imali povratne karte.

To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnici, platio svojim sredstvima, ali je, po povratku, od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio mu da mu refundira iznos od 3.874 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca Tužilaštvu za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.

Na upit predsjedavajućeg Sudskog vijeća Jasenka Ružića da li je razumio optužnicu, Salihović je odgovorio negativno, kao i da mu nije jasno šta mu se stavlja na teret.

- Činjenični opis je nerazumljiv i nejasan. Ne proizilazi da sam postupao suprotno interesima službe. Nije bilo probijanja limita, ni budžeta, koji nije oštećen. Ove činjenice proizilaze iz revizorskog izvještaja, ali i nalaza vještaka - rekao je Salihović.

Tužiteljica Mehmedić je u uvodnoj riječi navela da će Optužba saslušati svjedoka i vještaka, te predočiti materijalnu dokumentaciju, među kojom su računi i uvid u troškove reprezentacije, kako bi dokazala da je Salihović u svojstvu službene osobe iskoristio svoj položaj.

- Svjedoci će govoriti o samovolji i arogantnosti optuženog u vršenju funkcije i o njegovom samovoljnom ignorisanju upozorenja uposlenika - dodala je tužiteljica.

Branilac Rifat Konjić je kazao da će odbrana svoje dokaze predložiti kada sa svojim prijedlozima završi Tužilaštvo, a sve u namjeri, kako je dodao, dokazivanja da se u radnjama optuženog ne stiču obilježja krivičnog djela, te da optužba neće moći dokazati da je namjerno zakasnio na avion.

Salihović je u svom obraćanju rekao da treba zamisliti tužioca koji je spao na to da ukrade ručak i odmah ga objesiti ako je kriv za to, te da Tužilaštvo neće moći dokazati da je službena putovanja proglasio tajnim i dodao: "Možda sam proglasio 'tajno' da me ne prate, da sam siguran."

Dok je bio glavni tužilac, prema njegovim riječima, bila je ogromna regionalna saradnja oko projekata za predmete ratnih zločina, a sada je nema nikako.

- Delegacija sleti nedjeljom pa me zovnu gdje će izaći na večeru, pa se ne možemo naći do četiri sata. Otuda i utrošak reprezentacije neradnim danom. Vrijeme glavnog tužioca je 24 sata, a ne do 16 sati - kazao je Salihović.

Govoreći o drugoj tački optužnice, u sudnici je obrazložio da nije zakasnio na avion, da su na aerodromu bili sat prije "čekinga", ali da su pretresali čovjeka koji ga je čuvao jer im je bio sumnjiv.

- Ovo je lov na vještice. Sramotno je da glavni tužilac bude tretiran na ovakav način, da li sam zakasnio na avion ili sam pojeo ručak. Da li sam ja kriv što se na suđenje čeka četiri godine? Cilj je bio da se sruši pravosuđe i da nastane pravni haos koji imamo sad. Radi se o montiranom predmetu – "Kafka" predmetu - rekao je Salihović i naveo da dok je bio glavni tužilac, u Tužilaštvu se radilo u tri smjene, a da sada nema posla za jednog tužioca.

Na novinarski upit da precizira ko ga je sklonio, Salihović je naveo kako "iza svega stoji 'pravosudna mafija', te da i vrapci na grani znaju ko je pravosudna mafija".

Prvi svjedoci Tužilaštva će biti saslušani 14. februara.

Goran Salihović nakon ročišta    FOTO: BIRN 

Prvi glavni tužilac kojem se sudi

Salihović je prvi glavni državni tužilac kome će se suditi po optužbama za krivično djelo počinjeno na ovoj poziciji, a ni on ni njegova dva prethodnika nisu dočekali kraj mandata na toj poziciji. Marinko Jurčević, koji je bio prvi izabran za glavnog tužioca, napustio je funkciju bez da je ikada u javnosti objasnio razloge. Jurčevića je naslijedio Milorad Barašin, koji je nakon disciplinskog postupka smijenjen s pozicije i ostao je da radi kao tužilac. Barašin je preminuo u julu 2018. godine.

Od suspenzije do optužnice je prošlo dvije godine

Salihovića je s pozicije glavnog tužioca suspendovalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) u septembru 2016. po zahtjevu Ureda diciplinskog tužioca, a sredinom oktobra iste godine Tužilaštvo BiH je saopćilo da je istraga protiv njega otvorena nakon što je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) dostavila krivičnu prijavu.

Više od dvije godine kasnije, odnosno u novembru 2018., Tužilaštvo je saopćilo da je protiv Salihovića podignuta optužnica zbog zloupotrebe položaja, ali bez navođenja detalja.

Tek je sredinom decembra iste godine Državni sud saopćio da je potvrđena optužnica kojom se Salihović tereti da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH od početka februara 2013. do 28. septembra 2016., pribavio imovinsku korist u iznosu preko 50.000 konvertibilnih maraka (KM).

Duže od godinu je trebalo da se odredi nadležni sud

Krajem januara 2019. Salihović je negirao krivicu za djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret, nakon čega je krenuo proces prenošenja predmeta s jednog na drugi sud.

Ubrzo je nakon izjašnjenja, tačnije početkom februara 2019., Državni sud donio rješenje kojim se postupak protiv njega prenosi na sarajevski Općinski sud zbog osiguranja "nepristrasnog i pravičnog suđenja". Odbačene su žalbe i Tužilaštva i odbrane izjavljene na ovo rješenje.

Općinski sud je krajem maja 2019. zakazao početak suđenja, ali je ročište opozvano te je doneseno rješenje kojim se ovaj sud oglašava stvarno nenadležnim za odlučivanje po optužnici Tužilaštva BiH i spis je dostavljen Sudu BiH.

U Državnom sudu su potvrdili da su početkom jula zaprimili rješenje Općinskog suda, ali da je cijeli spis predmeta vraćen istom sudu na daljnje postupanje, s naznakom da je, shodno zakonu, sud kome je predmet ustupljen na nadležnost dužan provesti postupak i donijeti odluku, kao i da je Sud BiH ranije odlučio o pitanju svoje nadležnosti, te nije bilo potrebe spis predmeta ponovno dostavljati.

Općinski sud je zatim Salihovićev predmet, zbog "zaprijećene kazne", na postupanje uputio Kantonalnom sudu Sarajevo, koji je nekoliko mjeseci poslije zakazao početak suđenja.

Salihovićev branilac Rifat Konjić je ranije u nekoliko navrata isticao da Općinski sud ne može suditi za djelo iz optužnice, jer se tu vode postupci za djela za koja je propisana kazna do deset godina zatvora te da postupak ne može voditi sudija pojedinac kada je predviđeno da sudi vijeće od troje sudija.

Suđenje će vjerovatno trajati dugo

Krivični postupci u Kantonalnom sudu su poznati po dugom trajanju, pogotovo za krivična djela koja se odnose na zloupotrebu položaja, pa se može očekivati da slična situacija bude i u ovom predmetu, posebno nakon što je dugo trajalo samo određivanje nadležnog suda.

Prvostepeni postupak protiv Eseda Radeljaša, Damir Hadžića, bivšeg načelnika sarajevske Općine Novi Grad, i ostalih službenika je trajao skoro dvije godine, a radilo se o pritvorskom predmetu. Postupak protiv bivših čelnika Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća GRAS Ibrahima Jusufranića i Branislava Petrovića je također trajao više od dvije godine, dok neki postupci traju duže.

Salihović je i dalje državni tužilac

Uporedo s krivičnom istragom, protiv Salihovića je vođen i disciplinski postupak, kojim je smijenjen s pozicije glavnog tužioca i ostao je da radi kao tužilac Tužilaštva BiH. Na internet stranici Tužilaštva nije zvanično navedeno da Salihović radi ni u jednom od tri odjela ove pravosudne institucije.