Hrvatski pravnik i bivši predsjednik Ivo Josipović kazao je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) da odluka Suda u Zagrebu o smanjenju zatvorske kazne za bivšeg oficira Hrvatskog vijeća obrane Marka Radića ne odražava težinu njegovog zločina.

Sud je u oktobru skratio Radićevu kaznu za zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima na području Mostara u Bosni i Hercegovini, jer hrvatski pravni sistem ne prepoznaje koncept "udruženog zločinačkog poduhvata".

Presudom Suda u Zagrebu izmijenjena je presuda bosanskog Državnog suda u Sarajevu, kojom je Radić prvobitno bio osuđen u martu 2011. Zagrebački sud se složio da preuzme izvršenje presude Suda BiH nakon što je ministar pravde BiH dozvolio Radiću da kaznu služi u Hrvatskoj.

- Osobno smatram da su kaznena djela koja je Županijski sud u Zagrebu prihvatio kao temelj za nastavak izvršenja kazne u Hrvatskoj toliko teška da je novoutvrđena kazna premala i nerazmjerna težini zločina - izjavio je Josipović za BIRN.

- Usporedba koju je sud napravio navodeći kazne iz nekih drugih presuda sudova u Hrvatskoj čini mi se problematičnom zbog toga što nije samo pravni opis djela taj koji opredjeljuje visinu kazne, već u znatnoj mjeri izrečenoj kazni doprinosi i činjenični opis kaznenog djela", dodaje on.

Osuđujuća presuda protiv Radića donesena u Sarajevu imenuje ga kao učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Međutim, prema riječima Josipovića, presuda donesena u Zagrebu morala je sadržavati detaljnije pojašnjenje o nepostojanju ekvivalentnog koncepta u hrvatskom zakonodavstvu.

- Smatram da je Županijski sud u Zagrebu tvrdnju o nepostojanju pandana krivnje okrivljenika za opisana kaznena djela u hrvatskom zakonodavstvu trebao detaljno obrazložiti, a ne samo lakonski konstatirati da ga nema - tvrdi Josipović.

- To tim prije što postoje tri oblika takozvanog udruženog (zajedničkog) zločinačkog pothvata od kojih se dva, bez ikakve sumnje, mogu podvesti pod odredbe hrvatskog kaznenog zakonodavstva o krivnji za sudioništvo u kaznenom djelu, odnosno o odgovornosti zapovjednika za zločine svojih podređenih - dodaje on.

On nadalje primjećuje kako su prilikom izricanja kazni hrvatskim državljanima – sudionicima Domovinskog rata od 1991. do 1995. hrvatski sudovi izricali manje kazne, uzimajući kao olakotno upravo sudjelovanje u odbrani zemlje, ali kaže kako to nije primjenljivo u Radićevom slučaju.

- Na strani okrivljenika M. R. (Marka Radića), kada je riječ o Republici Hrvatskoj, takva okolnost, koliko je poznato, ne postoji - rekao je on.

Presudom Državnog suda BiH utvrđeno je da je Radić, u svojstvu komandanta Prvog bjelopoljskog bataljona Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane, učestvovao u uspostavljanju zatvora i izdavanju naredbi za hapšenja i nezakonita zatočenja nekoliko desetina bošnjačkih civila, uključujući i žene, djecu i starije osobe.

U presudi se također navodi da je učestvovao u nezakonitom pritvaranju bošnjačkih muškaraca u logoru na Heliodromu.

Ti su ljudi odvođeni u selo Vojno kako bi obavljali prisilni rad, a držani su u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima u jednoj garaži i podrumu kuće u tom selu.

Nakon što je Radić osuđen u Sarajevu, njegov zahtjev da služi kaznu u Hrvatskoj umjesto u Bosni i Hercegovini je odobren. Međutim, odluka o odobrenju njegovog zahtjeva, a donio ju je ministar pravde BiH Josip Grubeša, izazvala je ogorčenje među bošnjačkim političarima.

Radić, koji je u zatvoru trebao ostati do 2027. godine, će biti pušten na slobodu do kraja ove godine, uzimajući u obzir period kazne koji je već odslužio.