Ovu informaciju za Faktor je potvrdio šef Ureda Erduan Kafedžić.

- Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u KS nedvojbeno je antikoruptivni zakon koji je, već za kratko vrijeme svoje primjene, polučio određena antikoruptivna dejstva, a što je i cilj njegovog donošenja. Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS provodi ovaj zakon, a što podrazumijeva nadležnosti Ureda na prikupljanju podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, unosu podataka u javno dostupni Registar podataka o imovini, provjeru podataka o imovini, te pokretanje prekršajnog postupka i iniciranje krivičnog postupka u slučaju povrede odredbi Zakona, a što ima preventivno antikoruptivno dejstvo i predstavlja preduvjet za savjesno i odgovorno obavljanje javnih funkcija, te vraćanje povjerenja građana u rad javnih institucija – kaže Kafedžić.

Obavezu prijave imovine imaju nosioci javnih funkcija, izabrani dužnosnici, u koje spadaju "zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo, vijećnici u Gradskom vijeću Grada Sarajeva i općinskim vijećima općina na teritoriji KS, kao i nosioci izvršnih funkcija, u koje spadaju: premijer Kantona Sarajevo i članovi Vlade KS, gradonačelnik Grada Sarajevo i općinski načelnici, te direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija čiji je osnivač KS, članovi skupština, upravnih i nadzornih odbora direkcija, zavoda, javnih ustanova, javnih preduzeća i drugih institucija u Kantonu".

- Lica koja obavljaju navedene javne funkcije imaju obavezu da prijave imovinu, za sebe i svoje bliske srodnike (bračni i vanbračni drug, dijete, majka, otac, usvojilac i usvojenik). Ured vrši provjeru podataka o imovini nosilaca javnih funkcija na način da se obraća nadležnim organima koji u svom djelokrugu rada vode evidencije o podacima relevantnim za provjeru (npr. Zemljišnoknjižnom odjeljenju općinskih sudova, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, MUP-u, Registru vrijednosnih papira, Centralnoj banci BiH, matičnom uredu općina, Poreznoj upravi FBiH, Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, komercijalnim bankama itd). Nakon što se prikupe podaci od ovih institucija, vrše se njihove komparacije sa podacima o imovini koje je nosilac javne funkcije naveo u svojoj prijavi imovine – kaže Kafedžić.

Šef Ureda za borbu protiv korupcije ističe da je cilj postupka provjere da se utvrdi istinitost i potpunost podataka koje je nosilac javne funkcije naveo u svojoj prijavi imovine.

- Ukoliko se u ovom postupku utvrdi nesrazmjer između prikupljenih i prijavljenih podataka, Ured se obraća nadležnim organima, u prvom redu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo. Ured je u toku 2020. godine pokrenuo postupak provjere podataka o imovini za 200 nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo – zaključuje Kafedžić.

VEZANI TEKST - Evo koliki su prihodi nekih glumaca, direktora preduzeća, članova upravnih i nadzornih odbora u KS

Kako Faktor saznaje, imovinu nije prijavio, između ostalih, načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić, kao ni načelnik sarajevske Općine Novi Grad Semir Efendić, kaznu u iznosu od 1.000 maraka za neprijavljivanje imovine treba platiti i načelnik Novog Sarajeva Nedžad Koldžo, vijećnik Naroda i pravde u Općinskom vijeću Novi Grad Mirza Selimbegović, vijećnik u Novom Gradu Ibrahim Obhođaš, te većina zastupnika Općinskog vijeća Centar.

Ukoliko ne popune svoje imovinske kartone, nosiocima javnih funkcija prijeti kazna od 10.000 maraka. 

S druge strane, kako Faktor saznaje, imovinu su uredno prijavili preostali sarajevski načelnici, te zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo. 

Imovinu nosilaca javnih funkcija možete pogledati OVDJE.