Predloženo je da u toj radnoj grupi budu po tri zastupnika iz SDA, HDZBiH i SNSD-a, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

VEZANI TEKST - Ambasade: CIK mora dati značajan doprinos izbornoj reformi

SNSD i HDZ, tačnije Milorad Dodik i Dragan Čović se protive da u radnoj grupi budu predstavnici Centralne izborne komisije (CIK) BiH jer je ona za njih od marta prošle godine, kada nisu uspjeli ugurati svoje ljude, postala "nelegitimna jer je izabrana na nelegalan način". Do sada su, podsjećamo, uvijek u radu ovakvih grupa učestvovali i predstavnici CIK-a.

Predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović najavio je da će njegova stranka insistirati da članovi CIK-a uđu u sastav radne grupe. On je nedavno u razgovoru za Faktor govorio upravo o tome: 

- Predstavnici CIK-a će biti uključeni u rad Interresorne grupe, i na tome će insistirati članovi SDA koji ulaze u sastav ove grupe. Po meni je bilo jako bitno uključiti i predstavnike opozicije u rad grupe, ali nije bilo spremnosti polovine članova Zajedničkog kolegija Parlamentarne skupštine BiH za to. Odluke se u Zajedničkom kolegiju donose konsenzusom.

Centralna izborna komisija BiH, prema informacijama Faktora, aktivno priprema tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, i ne žele da čekaju političke dogovore, koji sa onim što oni rade nemaju nikakve veze. Ovim tehničkim izmjenama trebao bi da se smanji broj zloupotreba od strane političkih subjekata tokom izbornog procesa.

Jedan od primjera su, kojima trebaju izmjene, fiktivna imenovanja članova biračkih odbora, gdje se političke stranke ili nezavisni kandidati prijave za izbore gdje uopće nemaju biračkog tijela, te onda prodaju mjesta u biračkim odborima.  

Ovo što radi CIK jeste obaveza koja proizilazi iz Izbornog zakona BiH, član 2 tačka 9 stav 16.

S obzirom na to da su i tehničke, ali i političke izmjene Izbornog zakonodavstva od suštinske važnosti za budućnost države Bosne i Hercegovine, u ove aktivnosti morala bi biti uključena i pozicija, i opozicija, CIK i akademska zajednica. Stoga pitanje izmjena Izbornog zakonodavstva nije pitanje samo dogovora HDZ-a i SDA, ili HDZ-a, SDA i SNSD-a, već se radi o potrebi najšireg dijaloga u koji moraju biti uključeni svi relevantni akteri.

VEZANI TEKST - Amerikanci izričiti, Čović i Dodik izbacuju CIK: Ko će raditi na izmjenama Izbornog zakona

Reforma izbornog zakonodavstva, ni u kom slučaju nije samo ono na čemu insistira Dragan Čović (izbor članova Predsjedništva BiH i delegata Doma naroda FBiH), već temeljite ustavne reforme, reforma političkog sistema, organiziranja političkih stranaka i na kraju Izbornog zakona BiH.

Upravo s ciljem da bi izbjegli najširi društveni dijalog, HDZ je odabrao neprirodan put, a to je da za svoje ideje lobira preko Hrvatske u Saboru, ali i evropske parlamentarke Željane Zovko. Kako kod Zovko, tako i u slučaju Bože Ljubića, zloupotrebljava se maksimalno Hrvatski sabor, odakle nam svakodnevno stižu poruke da oni imaju ustavnu obavezu da se brinu o Hrvatima u BiH,

Po istoj matrici premijera Hrvatske Andrije Plenkovića, djeluje i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji također šalje poruke da imaju obavezu brinuti se o Srbima u BiH. To znači, da Vučić i Plenković mogu brinuti o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali da to CIK ne može. Također, Čović i Dodik, vješto koristeći njihovu naklonost, daju sebi za pravo, a prvenstvo lider HDZ-a, da on ima apsolutni monopol na amandmane na Izborni zakon BiH, što je nedopustivo.

Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2001. godine nametnuo je Izborni zakon BiH, koji je nakon toga usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. S obzirom na politički situaciju u BiH, da se to nije dogodilo prije dvije decenije, naša zemlja bi i dalje imala Privremenu izbornu komisiju i privremena izborna rješenja.