Subota, 15.08.2020.

Skandalozno

Kako je HDZ oslobodio čovjeka koji je ubijao Bošnjake tokom i nakon rata

Županijski sud u Zagrebu je ovom osuđenom ratnom zločincu preinačio presudu Suda BiH, gotovo je prepolovio te izrekao kaznu zatvora u trajanju od 12 godina i šest mjeseci

Marko Radić je iz zatvora, u kojeg je smješten zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima, trebao izaći sredinom 2027. godine. Međutim, zahvaljujući HDZ-u BiH i Ministarstvu pravosuđa susjedne nam Hrvatske, Radić će Novu godinu dočekati na slobodi.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZBiH) je, naime, 8. oktobra 2018. godine potpisao Rješenje o transferu osuđene osobe, kojim se dopušta transfer Marka Radića iz BiH u Hrvatsku, kako bi zatvorsku kaznu zbog počinjenih ratnih zločina izdržavao u toj zemlji. Prethodno je Županijski sud u Zagrebu prihvatio Radićevu molbu te je 31. augusta 2018. godine donio presudu kojom je preuzeo izvršenje presude Suda BiH, prema kojoj je Radić pravomoćno osuđen na 21 godinu zatvora. Ali to nije sve.

Županijski sud u Zagrebu je ovom osuđenom ratnom zločincu preinačio presudu Suda BiH, gotovo je prepolovio te izrekao kaznu zatvora u trajanju od 12 godina i šest mjeseci. S obzirom da se Radić iza rešetaka nalazi od 2. juna 2006. godine, to u praksi znači da bi već krajem ove godine trebao izaći na slobodu.

- Prilikom odlučivanja po molbi za transfer u konkretnom slučaju, primijenjene su odredbe Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima i Evropske konvencije o transferu osuđenih osoba, a koje, između ostalog, predviđaju i mogućnost da se osuđenoj osobi u državi izvršenja kazne zatvora može izreći blaža kazna od one izrečene u državi izricanja kazne – navodi se u obrazloženju Rješenja kojeg je potpisao Grubeša.

Sud BiH je Marka Radića, zvanog Maka, 9. marta 2011. godine osudio na 21 godinu zatvora, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je proveo u pritvoru, od 2. juna 2006. godine. Osuđen je zbog krivičnog djela "Zločini protiv čovječnosti" iz člana 172. stav 1. Krivičnog zakona BiH.

Radić je, utvrđeno je presudom, od jula 1993. do marta 1994. godine u svojstvu zapovjednika Prve Bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade HVO-a i diverzantske jedinice „Ivan Stanić Ćićo“, a kasnije kao zapovjednik Druge brigade HVO-a i osoba odgovorna za dio područja Bijelog Polja uključujući i selo Vojno, učestvovao u formiranju zatvora, naredio nezakonito hapšenje više desetina bošnjačkih civila, žena, djece i staraca i njihovo zatvaranje. Učestvovao je, navodi se u presudi, u nezakonitom zatvaranju muškaraca, zatočenika iz Heliodroma, koji su dovođeni u Vojno na prinudni rad, držani u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima u garaži i podrumu jedne kuće u Vojnom.

Uvjeti u zatvoru su, konstatira se u presudi, bili brutalni, barbarski i ponižavajući za zarobljenike koji su držani bez osnovnih životnih potreba.

- Podrvrgavani su svakodnevnom premlaćivanju, mučenju, maltretiranju, ponižavanju i psihičkom i seksualnom zlostavljanju, živjeli u stalnom strahu za svoje živote, što je sve imalo za posljedicu smrt više zarobljenika, dok su ostalim zarobljenicima nanesene teške psihičke, emocionalne i fizičke povrede – stoji u presudi.

Utvrđeno je da je Radić lično učestvovao u silovanju i seksualnom zlostavljanju zarobljenica logora Vojno, uključujući i maloljetne djevojčice.

- Dana 23. jula1993. godine ili približno tog datuma, Radić naredio vojnicima da mu dovedu petnaestogodišnju "X" u kuću blizu zatvora u kojoj je bilo više vojnika, pa nakon što mu je ista dovedena Radić je naredio prisutnim vojnicima da izađu iz te kuće, a ostavio je sa sobom svjedokinju "X" i Ivicu Kolobaru. Poslije toga joj je naredio da skine odjeću i rekao da će on njoj pružiti posebno zadovoljstvo. Uprkos njenom plaču i molbama da to ne učini, Radić se samo nasmijao svjedokinji „X", strgnuo joj odjeću, i naredio joj da gola sjedne između njega i Ivice Kolobare. Zatim je naredio Ivici Kolobari da ode i kada je Ivica Kolobara otišao, Radić joj je rekao da može da bira da li će imati s njim seksualni odnos ili će ga oralno zadovoljiti, ali zbog telefonskog poziva na koji je trebao da se javi, Radić nije mogao da izvrši svoju nakanu i rekao je "X" da je ovaj put imala sreće, ali da sljedeći put neće biti tako sretna – glasi samo jedan od dokazanih slučajeva koji su prezentirani u presudi.

Radić se i poslije rata isticao po zločinima nad Bošnjacima. Na Bajram, 10. februara 1997. godine, je učestvovao u napadu vatrenim oružjem i palicama na Bošnjake koji su obilazili mezarje u haremu u Liska parku. Tom prilikom je ubijen Šefik Sulejmanić, a ranjeno je više od 20 Bošnjaka. Optužnica je podignuta, proces je odugovlačen u nedogled, a konkretan epilog nikada nije utvrđen.

Radić će, uprkos utvrđenim zločinima koje je počinio tokom rata, ali i onim u kojima je učestvovao po okončanju ratnih dešavanja, uskoro biti slobodan čovjek, ponajviše zahvaljujući HDZ-u BiH i institucijama susjedne nam Hrvatske.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh