open-navfaktor-logo
search
Reportaža
Kako se danas živi u Doboju: Po plaću u Tešanj, na slavlje u Banju Luku
Prolazeći kroz Doboj danas se ne može ni naslutiti da se na istim ovim ulicama prije tri dana kretala mračna povorka koja promoviše mržnju prema drugom i drugačijem.
09.01.2022. u 22:06
get url
text

Na Badnje veče gradom se orila pjesma koja ne slavi "rođenje spasitelja", čiji dolazak na svijet pravoslavni vjernici slave kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo. Pjesma u Doboju je, kao da je 1992. godina, podsjećala na dolazak mračnih vremena.

Ružan osjećaj koji je prisutan u posljednje vrijeme, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Doboj Ibrahim ef. Halilović naziva naelektrisanjem izazvanim retorikom političara iz manjeg bh. entiteta.

- Činjenica je da se ovakve aktivnosti nisu ranije dešavale, eventualno neki manji ispadi. Ono što nas je u Doboju sada naročito razočaralo je to što niko od općinskih organa nije reagovao. Kada su se ranije pojavili oni ružni grafiti, odmah se reagovalo. Iz općine su poslali radnike da ih prefarbaju, gradonačelnik Jerinić (Boris, op. a.) je to osudio. Međutim, sada se niko po ovom pitanju nije oglasio. To je, naravno, donijelo dodatni nemir među džematlije. Kada neko od predstavnika vlasti reaguje, mi takve ispade doživljavamo kao incident, a ne kao znak općeg razmišljanja. Međutim, ako uslijedi opća šutnja, ne ostaje nam ništa drugo nego da to shvatimo kao odobravanje. Ko šuti, slaže se - ističe glavni dobojski imam.

Navodi da su u Medžlisu analizirali prethodne događaje i da su bili uzdržani jer, kaže, kao Islamska zajednica pokušavamo da ne uzimamo tuđe ingerencije.

- Čekali smo da reaguje neko ko je zadužen za to, npr. neko od političkih predstavnika. Pratili smo istupe naših političara i osim jednog blagog istupa na ličnom Facebook profilu jednog od njih, nije bilo adekvatnih reakcija. Ni sada se ne bismo oglasili, ali dužni smo ukazati na pogubnost ispada koji uznemiravaju građane.

Naglasio je da posebno razočarenje izaziva zloupotrebljavanje vjere.

- Moramo reći da je ovo sramota. Zaista je sramota da se jedan vjerski praznik na takav način oglašava. Umjesto da se vjerski praznici koriste za smirivanje situacije, koriste se za dodatno naelektrisavanje, podizanje tenzija, izazivanje mržnje. To je zaista nespojivo sa suštinom hrišćanstva - smatra Halilović.

Dodao je da su Dobojlije bili ponosni na multietničnost grada, a to su i predstavnici gradske vlasti ranije često isticali, te na taj račun i vrijedne projekte i donacije uknjižili.

- Multikonfesionalnost Doboja se njegovala i navodila kao primjer. Propuštanjem reagovanja na provokacije ovih dana, ostavlja se prostora da zaključujemo da taj ponos i zadovoljstvo multietničnošću grada Doboja opadaju. Znači li to da više nema zainteresovanosti da se njeguje takva sredina? To pitanje uznemirava sve Dobojlije, a u Doboju ima oko 15 hiljada Bošnjaka - ističe glavni dobojski imam.

Slično razočarenje dijeli i Adil Rudanović, imam džamije Trnjak, ili Donje džamije, kako džematlije nazivaju veliku džamiju sagrađenu uz gradsku pijacu.

Adil Rudanović 

- Doboj je na neslavnoj listi gradova koje napušta veliki broj građana, a uzrok je, slobodno se može kazati, nepravda. Odlazi veliki broj Bošnjaka, i sve češća je situacija da nam djeca ne dolaze u mekteb jer vikendom pohađaju kurs njemačkog jezika. Istina, odlaze isto tako i drugi sugrađani, ali njih barem ne muči to što ne mogu učiti maternji jezik - ističe efendija Rudanović.

Pojasnio je da problem niskih primanja u Doboju skoro svi građani, bez obzira na nacionalnost, rješavaju na isti način. Brojne Dobojlije su našli zaposlenje u obližnjem Tešnju, ili drugim dijelovima entita Federacija Bosne i Hercegovine, gdje su primanja znatno veća. Zbog toga je uočljiva dnevna migracija. Međutim, lijek za nepravdu je teže naći dnevnim migriranjem.

- Evo u ovoj obližnjoj školi većina učenika su bošnjačka djeca, i u normalnim okolnostima bi bilo logično da u toj školi bude direktor Bošnjak. Ali nije. Škola se tako zove Dositej Obradović, (idejni začetnik velikosrpske nacionalne ideologije, op.a). U njoj djeca ne mogu učiti svoj maternji, bosanski jezik - navodi Rudanović jedan od brojnih primjera nepravde koja opterećuje domaće stanovništvo u Doboju.

Napomenuo je da to stanovništvo nije zadovoljno kada ih nazivaju povratnicima jer su domicilni, žive u svom, na svom. Tome već 502 godine svjedoči i džamija Selimija u dijelu Doboja koji se naziva Čaršija. U narodu je poznata kao Gornja džamija, a ispred ulaza gradske Gradine je sagrađena 1520. godine.

Jacija pod rafalnom paljbom

Novi imam u Selimiji je Almir ef. Mujkanović, koji ističe da je tokom prethodna dva mjeseca, od kako je zaposlen u ovom džematu, vrlo često imao priliku čuti rafalnu paljbu.

Adil Rudanović i Almir Mujkanović

- U zadnje vrijeme nema noći da se ne čuju rafali. Petarda ima svoj prepoznatljiv zvuk i znamo da se najčešće djeca igraju s tim. Međutim, rafali su posebna priča, a pretežno ih čujemo u vrijeme jacija-namaza. Džematlijama je teško zbog toga, na njima se vidi da se zgroze i kažu da im se "vraća film" iz devedesetih. Naročito je teško starijim džematlijama koji su bili u Doboju na prinudnom radu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, a svašta su tada preživjeli - svjedoči mladi imam.

Ističe da su mu snimci defilea auta i kamiona sa razglasom koji su kroz Doboj za Badnjak puštali provokativne pjesme vratili sjećanje na snimke iz vremena poplava koje su zadesile Doboj.

- Kada su 2014. bili u poplavi i najvećoj teškoći, Dobojlije su najviše pomoći dobili iz Tešnja, a to su isticali na tadašnjim snimcima. Govorili su da je Krizni štab Doboja u propasti, i da im nije bilo Tešnja, ostali bi i gladni i žedni. Žalosti me to što su tako brzo zaboravili pa vraćaju na tako ružan način - ističe Mujkanović.

Prolazeći gradom, teško je ne primijetiti da je grad veoma skromno okićen. Novitet su trobojne zastavice na rasvjeti. Rijetki su novogodišnji ili drugi ukrasi. Pored gradske Zelene pijace odbačene su hrastove i cerove grane koje niko nije kupio za Badnjak. Jedan prodavač zastava u tri boje, sa i bez grba Srbije, šutke gleda za rijetkim prolaznicima.

Neobično je vidjeti tako pust Doboj. Možda je pustoši doprinijelo i to što su se jutros iz Doboja u Banja Luku uputili autobusi sa oko 600 Dobojlija. Otišli su na proslavu neustavnog praznika. Oni koje smo zatekli tiho nam rekoše da je i to radna obaveza onih koji rade u općini i državnim firmama. Kaže, natjeralo ih. A možda je danas samo prehladno za šetnju.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.