Među demonstrantima, predvodinicima protesta, ističu se Maja Gasal Vražalica, bivša državna zastupnica, a sadašnja NVO aktivistica i Nejra Latić Hulusić, poznata po tome što je poznata. 

Protesti se, kako se formalno ističe u njihovim saopćenjima i izjavama, organiziraju zbog nezadovoljstva upravljanjem epidemiološkom krizovm COVID-19, zbog nenabavke vakcina... 

Latić Hulusić je jučer za N1 precizirala da bi predvodnice protesta bile zadovoljne da su Vijeće ministara i Fadil Novalić podnijeli ostavke.

Proteste organizira Ženski marš. 

- Ženski marš je neformalna grupa građanki okupljena oko ideje da građanke i građani BiH imaju pravo od svih nivoa vlasti zahtijevati da rade u njihovu korist. Vrijeme je za kolektivno buđenje! - navode organizatorice kojih, valjda, ima šest. 

Međutim, najistaknutija osoba ovih protesta je Maja Gasal Vražalica. "Građanke i građani BiH imaju pravo od svih nivoa vlasti zahtijevati da rade u njihovu korist", potpuno ispravno konstatuje Latić Hulusić. Građanke i građani imaju pravo protestovati, iskazati svoju volju, javno govoriti, organizirati se u različite inicijative i u tome nema ništa sporno. Građani i građanke, također, imaju pravo znati čime se zapravo bave organizatori različitih događaja i inicijativa, da li to neko finasira ili je baš sve spontano. 

Gasal Vražalica, glavno lice protesta i njihova suorganizatorica, bivša je dobro plaćena političarka, državna zastupnica, ali i živi dokaz da se NVO aktivizam i apliciranje na različite grantove kod međunarodnih finasijera isplati čak više i od preplaćene zastupničke fotelje.

Svi ti takozvani projekti civilnog društva u BiH koji su plaćeni milionima eura računaju se kao različiti vidovi pomoći Bosni i Hercegovini. Koliko oni zaista doprinose razvoju bh. društva, a koliko su svrha sami sebi, dalo bi se diskutirati. 

Tako je Gasal Vražalica nakon mandata u Parlamentu BiH postala udarna pesnica ženskog aktivizma. Sadašnja je direktorica Akademije za žene što je "platforma koja se znasniva na stručnom pristupu društveno-političkim temama s ciljem razvoja i jačanja demokratskog društva", kako se navodi na web stranici Akademije.

- Akademija za žene je nevladina organizacija u Bosni i Hercegovini čiji cilj je razvijanje i jačanje potencijala žena i mladih u svim sferama društva. Namjera je okupiti žene, ali i mlade oko Akademije te u sklopu projektnih aktivnosti promovirati ljudska prava, demokratiju i rodnu ravnopravnost u društvu - navodi se na web stranici afw.ba, na kojoj se mogu vidjeti i projekti te NVO. 

Primjera radi, na nekim od tih projekata pod nazivom "Politička pismenost mladih", u panelu na temu "Za šta, a protiv čega se borimo – antifašizam, etnonacionalizam i aktivizam – danas", među panelistima su dobro poznata imena, gdje je i neizostavna Ivana Marić, nesuđena dogradonačelnica Sarajeva koju je izjava da su "Bošnjaci sebi izmislili ime da ne bi bili samo muslimani", koštala te pozicije. Među panelistima i općenito saradnicima Akademije za žene, a što su u pravilu osobe plaćene za svoje učešće u takvim projektima, su i neki koji su u ovdašnjim medijima tokom protesta predstavljeni kao "građani Sarajeva" koji spontano daju izjave. 

Zanimljivost vezana uz ove "spontane" proteste je i ta da su logistički dobro potkovani, sa pažljivo odabranim i dizajniranim transparentima... Također, zanimljiva je i prisutnost pojedinih učenika protesta, politički aktivnih osoba, koje se bore za adekvatno upravljanje Covid-krizom. Tako je danas Dragan Stevanović (SDP), penzionisani ljekar i dopredsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, koji se vakcinisao u Općoj bolnici, na protestima demonstrirao ispravno nošenje maske i rukovanje tokom epidemije i to sa Bakirom Nakašom, penzionisanim ljekarom i bivšim direktorom Opće bolnice, podnosiocem krivične prijave protiv nosilaca fukcija na državnom i federalnom nivou. Prijave su podnesene jer vlasti, prema navodima potpisnika, nisu na vrijeme poduzele korake za nabavku vakcina. 

Među demonstrantima su bili i neki drugi SDP-ovi veterani poput Besime Borić i Nijaza Skenderagića. 

Zanimljivost vezana uz ove proteste je i ta da organizatori baš ništa ne prigovaraju Vladi Kantona Sarajevo, niti prilikom "obilaska" institucija svraćaju pod prozor premijera KS Edina Forte.

Kanton Sarajevo bilježi ubjedljivo najviše zaraženih, a Vlada KS i Krizni štab Ministarstva zdravstva na čelu sa Harisom Vranićem (SDP) reagirali su uvođenjem strogih mjera tek kada je epidemiološka slika eskalirala. Vlada KS je na jučer održanoj sjednici donijela zaključak o produžavanju primjene svih dosadašnjih mjera i naredbi u vezi s epidemijom COVID-19, što podrazumijeva zabranu okupljanja u zatvorenom, ali i na otvorenom prostoru za skupove koji broje više od 20 osoba. Na protestima se okupilo daleko više, ali ih je MUP KS odobrio. Dakle, postupio suprotno naredbi i preporuci Kriznog štaba FBiH i KS. 

Vladu KS i premijera Fortu, također, niko nije pitao šta je s obećanom nabavkom vakcina, niti su se Vlada KS i Forto našli na listi prijavljenih Tužilaštvu BiH zbog "nečinjenja", odnosno nenabavke vakcina. Kantonalne vlade, kao i viši nivoi vlasti, imaju iste ovlasti i mogućnosti za nabavku vakcina protiv COVID-19. 

Podsjećanja radi, bh. zvaničnici su više puta tražili od Johana Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije u BiH, da ubrza proces nabavke vakcina za BiH. Tako je Sattler, koji ni sam nije siguran šta tačno radi u Bosni i Hercegovini osim što bilda vlastiti CV evropskog diplomate (i Dragana Čovića naziva šampionom evropskih integracija), u januaru čestitao ministrici Ankici Gudeljević na "brzoj i uspješnoj koordinaciji nadležnih ministarstava zdravstva i pristupanju BiH u dva mehanizma za nabavu vakcina što je ujedno i najsigurniji put da BiH dođe do vakcine".

- Ministrica Gudeljević je zamolila da ambasador Sattler svojim autoritetom u EU ubrza proces dopreme vakcina za BiH što je ambasador potvrdio istakavši kako se brojne države Evrope suočavaju sa istim pitanjima i problemima. Na kraju razgovora, Sattler je istakao da se BiH među prvima prijavila za vakcine i da ih definitivno neće posljednja dobiti - saopćeno je tada iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Sattler je 25. marta, prilikom isporuke prvih doza preko COVAX mehanizma, kazao kako je to vrlo važan dan za Bosnu i Hercegovinu naglasivši da je naša zemlja druga na području Zapadnog Balkana koja je dobila vakcine putem mehanizma COVAX.

Proces nabavke vakcina putem COVAX mehanizma u BiH pokrenut je u julu prošle godine, a ugovor je potpisan 18. septembra 2020. godine. Dakle, na vrijeme. BiH je vakcine platila na vrijeme.

Osim COVAX-a, BiH je vakcine naručila i preko mehanizama snabdijevanja Evropske unije, preko kojeg je poručeno 892.000 doza dvije vrste vakcina. S tim u vezi je i krajem marta 2021. godine predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik javno upitao zašto iz EU-a ne isporuče BiH vakcinu protiv koronavirusa koja je plaćena 6,5 miliona eura i poručio da je to potpuno nekorektno.

On je istakao da je predsjednica Evropske komisije Ursula Van der Leyen rekla kako Evropa "ne može da manjim zemljama da vakcine, a uzeli su 6,5 miliona eura prošle godine u decembru za vakcinu i sad je ne isporučuju".

- Sad bi oni najradije da mi povučemo pare, a oni prodaju vakcinu duplo skuplje? To je ta priča. I to je korektno? - rekao je Dodik, ističući kako se ambasador Sattler "šepurio" što su nedavno stigle na sarajevski aerodrom male količine vakcine (COVAX).

E sad, nakon svega ovoga nameće se logično pitanje što se Gasal Vražalica i ostatak ekipe sa protesta ne zapute malo i pod Sattlerov prozor, odnosno pred zgradu Delegacije EU-a? To pitanje već ima vrlo konkretan odgovor - zato što EU i pojedine ambasade zemalja članica finasiraju njene NVO rabote i "ženski aktivizam". 

Jesu li onda i protesti dio projekata, opravdavanje novca dobijenog kroz grantove ili istinska briga za živote sugrađana?