VEZANI TEKST - Mešalić: Parlament FBiH je u blokadi, rukovodstvo u najmanju ruku mora podnijeti ostavke

Prvorangirani kandidat za tu poziciju je Marin Vukoja, a sporenja su se javila jer je Vukoja blizak HDZ-u, pa je 2019. godine bio i kandidat HNS-a, kojim vlada lider HDZ-a Dragan Čović, za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Kako je Vukoja došao na prvo mjesto među deset kandidata?

Zastupnički dom je imenovao radnu grupu za provođenje postupka izbora sudije Ustavnog suda BiH. Ta radna grupa je utvrdila uvjete konkursa, raspisala konkurs, obavile intervjue s kandidatima, sačinila rang-listu i odabrane kandidate proslijedila Komisiji za izbor i imenovanja Zastupničkog doma Parlamenta FBIH.

To znači da su bodovanje kandidata, a time i Vukoju na prvo mjesto stavili članovi te petočlane radne grupe koju su činili federalni zastupnici Mladen Bošković (HDZ), Irfan Durić (NES) i Rasim Smajlović (NiP) kao članovi Komisije za izbor i imenovanja, te sudije Hakija Zajmović i Božana Banduka kao članovi Udruženja sudija FBiH.

Svim kandidatima su postavljena dva ista stručna pitanja. Ocjene su davane od jedan do deset. U izvještaju ove rane grupe ne navodi se kako je ko glasao, odnosno bodovao kandidate. Ali poznato je da je Vukoja dobio 46,5 bodova, a odmah iza njega je Sanela Gorušanović-Butigan sa 45 bodova.

Sporenja su se sada javila i zato što HDZ traži da Komisija za izbor i imenovanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kojom predsjedava HDZ-ov Mladen Bošković, Zastupničkom domu na izglasavanje uputi samo ime Marina Vukoje, dok opozicija zahtijeva više kandidata kako bi to zaista bilo biranje, a ne nametanje volje HDZ-a.

I unutar samog SDP-a kao partnera HDZ-a ima protivljenja da Vukoja dođe na poziciju sudije Ustavnog suda BiH, gdje bi ostao i odlučivao do svoje 70. godine. Sada je situacija da je Bošković otkazao sjednicu Komisije za izbor i imenovanja, a odgođena je i sjednica Zastupničkog doma.

U konkursu za izbor sudije jedini uvjet je bio onaj koji je predviđen Ustavnom BiH, a to je da su istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda.

Kako piše u izvještaju, radna grupa je kroz intervjue procijenila teorijsko razumijevanje i praktično znanje kandidata i njihovo prethodno iskustvo u pravnim poslovima. Također je ocjenjivala sposobnost kandidata za funkciju dokazanu kroz objavljene stručne radove, komunikativnost i poznavanje stranih jezika.

Vukoja je, kako je napisao u biografiji, 25. aprila 2001. godine bio sudac porotnik u Općinskom sudu Široki Brijeg, 28. marta 2002. sudac porotnik u Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu, 20. septembra 2002. član Komisije za izradu amandmana na Ustav Zapadnohercegovačkog kantona, od 1998. do 2003. je bio stručni saradnik u Skupštini ZHK, potom do 2007. sekretar Vlade ZHK, do 2015. sekretar Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i od tada do sada je sekretar Zastupničkog doma bh. Parlamenta.

Nije naveo nijedan objavljeni stručni rad.

VEZANI TEKST - Čengić o imenovanju sudije Ustavnog suda BiH: Molim SDP i NS da razmisle o podršci Vukoji, posljedice su dalekosežne

Bez obzira na to da li će "Trojka" udovoljiti HDZ-u pa da Komisija dostavi ime samo jednog kandidata ili ih ipak dostavi više, sudiju mora izabrati većina od 50 zastupnika.

Uz napomenu da se nikada nije išlo u Zastupnički dom samo s jednim kandidatom za sudiju Ustavnog suda BiH u slučaju da ih je proceduru prošlo više, u Parlamentu FBiH su nam pojasnili način glasanja i kako je to bilo kada je 2008. godine za sudiju Ustavnog suda BiH izabran Mirsad Ćeman.

Tada je bilo 14 kandidata, a parlamentarna komisija je suzila listu na njih pet. Sudija je izabran tajnim glasanjem. Prvi krug glasanja tada nisu prošli Amor Mašović koji je bio zastupnik u Parlamentu FBiH, Sevima Sali-Terzić koja je bila viši pravni savjetnik u Ustavnom sudu BiH, te Faris Vehabović, bivši registrar ovog suda. U drugom krugu Ćeman je dobio podršku 54 zastupnika i pobijedio je Damira Arnauta, koji je bio savjetnik tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

Tako bi trebalo biti i sada ako Komisija za izbor i imenovanje dostavi listu s više kandidata. Više od dva kruga glasanja ne bi trebalo biti potrebno.

Komisiju za izbor i imenovanja Zastupničkog doma, od koje ovisi koliko će kandidata biti dostavljeno ovom domu, uz predsjedavajućeg Mladena Boškovića (HDZ), čine njegov zamjenik Damir Mašić (SDP), te HDZ-ovi zastupnici Antonio Sesar, Feliks Vidović, SDP-ov Aner Žuljević, NES-ov Irfan Durić, NiP-ov Rasim Smajlović, zatim Edina Gabela (Stranka za BiH), Dragan Mioković (Naša stranka), Eldar Čomor (SDA) i Dajana Čolić (DF).