Termoelektrana Tuzla planira spaliti 100 tona otpada, poznatog kao RDF ili alternativno gorivo. Spaljivanje je trebalo početi jučer, ali je prolongirano do odluke Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

- Čekamo tremine kada će to biti i onda ćemo obavijestiti sve. Pripremili smo mješavinu uglja i otpada, tako da na pet hiljada tona uglja ide 100 tona RDF-a. Sve potrebne dozvole već su pribavljene - kaže Fuad Muminović, direktor Termoelektrane Tuzla.

On dodaje da je angažirana firma TQM iz Lukavca koja će vršiti mjerenje emisije tokom spaljivanja RDF-a i bez njega, a na lokaciji će biti i nadležni inspektori za zaštitu okoline.

- Dakle, mjerenja će biti izvršena sa pet hiljada tona čistog uglja, a zatim i sa mješavinom, kako bi se utvrdio utjecaj na kvalitet zraka - kaže Muminović.

Prof. dr. Abdel Đozić sa Tehnološkog fakulteta u Tuzli kaže za Faktor da se RDF najčešće spaljuje u cementarama i objašnjava da se radi gorivu dobijenom iz otpada, bez obzira na to da li se radi o komunalnom ili otpadu iz industrijskog procesa.

- Jako je teško ući u trag odakle je došao otpad koji će se spaljivati u Termoelektrani Tuzla, jer se gorivi otpad u Bosni i Hercegovini ne proizvodi. Kada je u pitanju spaljivanje, postoji pravilo tri "T", a to su vrijeme sagorijevanja, turbulentni režim sagorijevanja i temperatura na kojoj se vrši sagorijevanje - kaže Đozić.

Spaljivanje RDF-a, pojašnjava Đozić, radi se u cementarama, jer se tu mogu postići veoma visoke temperature, više od 1.400 stepeni Celzijusa, konstrukcija rotacione peći je takva da je vrijeme zadržavanja otpada duže od dvije sekunde i ima dovoljno miješanja otpada za vrijeme sagorijevanja.

- Važno je da se dio koji ne sagori veže za klinker, koji se melje i od toga nastaje cement. Pored toga, cementare imaju petostepene sisteme za prečišćavanje. To je potpuno drugačiji sistem sagorijevanja od termoelektrane - ističe Đozić.

On kaže da prema evropskoj direktivi iz 2010. godine o industrijskim emisijama, temperature sagorijevanja moraju biti minimalno 850 stepeni, a mininmalno vrijeme zadržavanja dvije sekunde, što omogućava sagorijevanje dioksina i furana, koji su kancerogeni spojevi.

- Kod nas se struka ne pita skoro ni za šta. Kada usporedite cementaru i termoelektranu, sagorijevanje u cementari vrši se na više od 1.400, a temperatura u ložištu termoelektrane je između 700 i 900 stepeni Celzijusa. Dimni plinovi se zadržavaju na 850 stepeni u zoni sagorijevanja. Dakle, potrebno je vladati tim procesom sagorijevanja. Da li će sve što je potrebno biti ispoštovano, teško je reći - kaže Đozić.

Regirala je i Komisija za ljudska prava i slobode Gradskog vijeća Tuzle te je zatraženo hitno sazivanje vanredne sjednice Gradskog vijeća, a od resornog federalnog ministarstva i Termoelektrane zatraženo je da odmah prekinu aktivnosti na spaljivanju RDF-a te da dostave relevantnu dokumentaciju i dozvole.

- Komisija za ljudska prava i slobode ističe da eksperimentalno spaljivanje otpada bez dozvole, bez kontrole i bez saglasnosti lokalne zajednice predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, ustavnih garancija i ekološke pravde. Odgovornost Gradskog vijeća je da postupi odlučno i odmah – kako bi se spriječila katastrofa po zdravlje ljudi i životnu sredinu - navodi se u saopćenju koje potpisuje predsjednik Komisije Mirnes Ajanović.