Brkić je informirao diplomate o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, reformskom procesu i aktivnostima naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji, a prije svega o trenutnom stanju kada je u pitanju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

On je na početku istaknuo da Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena za promicanje mira, stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u regiji, te jačanju regionalne saradnje i izgradnji povjerenja u regiji, a sve u okviru svog strateškog vanjskopolitičkog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Naglasio je da je to kamen temeljac vanjske politike Bosne i Hercegovine, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Kazao je također, kako je 2022. godina bila godina uspjeha za regiju zapadnog Balkana, odblokiran je proces pristupanja Albanije i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji, dok je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidata. Prisutni su pozdravili dodjelu kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini, te je Brkić iskazao zahvalnost za podršku iskazanu tokom tog procesa.

- Ovo je pozitivan integracijski signal za Bosnu i Hercegovinu, i sada je na nama odgovornost kada je u pitanju ispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije - istaknuo je.

Značajan napredak u radu Vijeća ministara BiH

Kada je riječ o ispunjavanju ključnih prioriteta, Brkić je izvijestio o ostvarenom napretku u realizaciji, posebno istaknuvši da je Bosna i Hercegovina u augustu 2022. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, čime je ispunjen jedan od ključnih prioriteta u procesu pristupanja Evropskoj uniji, transparentnost, prevencija i borba protiv korupcije, između ostalog.

Novoizabrano Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na početku mandata izrazilo opredijeljenost sveobuhvatnog rada na provođenju reformi koje će osigurati provedbu preporuka iz Mišljenja Komisije iz 2019. godine, kao preduvjeta za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Brkić je dodao je da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine već zabilježilo značajan napredak u svom radu te da je donijelo budžet za 2023. godinu, Program ekonomskih reformi za period 2023-2025. i Program rada Vijeća ministara sa strateškim ciljevima za 2023. godinu u vezi sa evropskim integracijama, saradnjom BiH-NATO, vladavinom zakona, sigurnosti, reformom javne uprave itd.

- Uložit ćemo dodatne napore u izgradnju struktura koje potiču odgovorno upravljanje, veći kvalitet vladavine prava, sigurnost, prosperitet i klimatsku neutralnost, jaču i stabilniju privredu, uglavnom kroz poboljšanu povezanost - kazao je ovom prilikom Brkić.

Posebno je naglasio da je Bosna i Hercegovina pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Evropske unije i država članica u jačanju evropskog sigurnosnog prostora, a što se u praksi pokazalo kroz posvećen i sistemski pristup migrantskoj krizi, potpisivanjem ugovora o suradnji sa EUROPOL-om, pružanje podrške Oružanih snaga BiH u misijama NATO-a koje obuhvataju i oružane snage zemalja članica Evropske unije.

Govorio je i o implementaciji rezultata Općih izbora 2022. godine. Iako je vlast na državnom nivou formirana u rekordnom roku, na federalnom nivou to još nije učinjeno. Još traju pregovori političkih stranaka o sastavu vlade, iznio je Brkić i istaknuo kako se nada da će taj proces ubrzo završiti.

Nekoliko modela i rješenja za izmjene Izbornog zakona

Bilo je govora i o reformi Izbornog zakona.

- Iako su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva vezane za Grad Mostar koje su omogućile održavanje izbora u ovom gradu nakon 12 godina, konkretni koraci za izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine još nisu poduzeti. Iako su se stranke potpisnice Mostarskog sporazuma obvezale pristupiti izradi izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se osigurali legitimni izbori i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim upravnim i političkim nivoma, te kako bi osigurali aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom području Bosne i Hercegovine, to se još nije dogodilo - navodi se u saopćenju MVPBiH.

- Ove izmjene također su dio obveza koje parlamentarna većina treba implementirati, presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava. Kako postoji nekoliko modela, a i nekoliko rješenja koja još treba doraditi, uvjeren sam da ćemo se vrlo brzo dogovoriti oko izmjena - kazao je ovom prilikom.

Jedna od tema bilo je i usklađivanje vanjske politike Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, te usklađivanje s izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije. Brkić je kazao kako je od početka ove godine postotak usklađenosti besprijekornih 100 posto.

Razgovaralo se i o aktivnostima unutar Berlinskog procesa. Ovom prilikom je iskazana nužnost što skorijeg ratificiranja svih sporazuma potpisanih u okviru ovog procesa. Diplomate COWEB-a su pozdravile ostvareni napredak i izrazili očekivanje da će Bosna i Hercegovina nastaviti s neophodnim reformskim procesima, te još jednom istaknuli nedvojbenu podršku evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Diplomate COWEB-a posjetit će Bosnu i Hercegovinu idući mjesec, saopćio je MVPBiH.