Oni su upozorili na trenutno zabrinjavajuću situaciju u BiH, a Fledelius je podsjetio na duge prijateljske odnose između BiH i Danske, ali i podvukao da ovakve krize pokazuju da je mir na zapadnom Balkanu vrlo krhak zbog čega je od izuzetne važnosti čuvati ga.

Upozorio je i na dezinformacije u javnom prostoru na koje se uvijek mora paziti, a međunarodna zajednica treba voditi računa da se mir i stabilnost očuvaju te nedvosmisleno podržavati Ured visoko predstavnika međunarodne zajednice.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko kazala je da je sadašnja situacija uzrokovana, između ostaloga, i odnosima koje Srbija ima s bh. entitetom Republika Srpska, ali i činjenica da se rijetko reagira na dokumente koje Srbija usvaja, a koji potkopavaju BiH.

- Eskalacija nacionalizma u Srbiji i Republici Srpskoj povećavaju nesigurnost u budućnost te ukazuju na rastuću islamofobiju. Ne smije se zaboraviti da je zapadni Balkan dio Evrope te mir i sigurnost te regije mora biti u fokusu Evropske unije i NATO-a - naglasila je Biserko.

Učesnicima se obratio i sudac Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović koji je kazao da su u ovom sudu svjesni svih nedemokratskih postupaka u BiH, a podsjetio je i na nekoliko odluka tog suda koje su utvrdile ustavnu diskriminaciju.

- Bosanci u BiH su manjina. Zamislite da su Danci manjina u Danskoj kako je to slučaj u BiH. Važno je prekinuti diskriminaciju koja je godinama prisutna - kazao je Vehabović.

Skup o BiH su u online formatu organizirali Ambasada Bosne i Hercegovine u Kopenhagenu u saradnji s danskim Helsinškim komitetom za ljudska prava u online formatu.

Konferencija ima za cilj da članovima danskog Parlamenta, širokom političkom i naučnom auditoriju u Danskoj, Bosni i Hercegovini i šire, u okolnostima globalnih evropskih i svjetskih političkih previranja, približi trenutne političke odnose u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.

Organizatori kažu da je u pitanju veoma važna konferencija, posebno u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najvećih političkih izazova u njenoj novijoj historiji, dok ujedno obilježava i 30 godina moderne nezavisnosti.