open-navfaktor-logo
search
Mnogo posla
Kovačević: O zaštiti ličnih podataka više vodi računa privatni nego javni sektor
Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini u prošloj godini zaprimila je 131 prigovor kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka.
25.01.2020. u 20:57
get url
text
get url
text

U razgovoru za Faktor Petar Kovačević, direktor Agencije, naveo je nekoliko primjera nezakonite obrade ličnih podataka. Između ostalog, radilo se o traženju nalaza, ocjene i mišljenja prvostepene ljekarske komisije u svrhu provjere bolovanja za vrijeme privremene spriječenosti za rad, objavi ličnih podataka djece i njihovih roditelja na službenoj web stranici dječijeg vrtića, traženju kupoprodajnog ugovora prilikom promjene korisnika usluge vodovoda, onemogućavanju pristupa laboratorijskim nalazima nosiocu ličnih podataka i slično.

Od početka rada Agencija se susretala sa mnogim izazovima, ali danas, kako navodi Kovačević, zadovoljni su onim što su u međuvremenu postigli.

- Agencija je sa radom krenula 2008, iako je osnovana zakonom iz 2006. godine. Tada sam ja imenovan za direktora i krenulo se, što bi se reklo, sa ledine. Agencija nije imala svog prethodnika, tako da je to i sa te strane bio poseban izazov, kao i ono čime se i kako mi bavimo. Agencija je osnovana da bi osigurala zaštitu ličnih podataka, kao jedno od osnovnih ljudskih prava. To je primarni cilj njenog postojanja, a o složenosti i zahtjevnosti zaštite ličnih podataka govori činjenica da skoro pa nema životne situacije bez obrade ličnih podataka – naglasio je.

Veliki izazov

Kovačević je dodao da je pred Agencijom i dalje veliki izazov.

- U ovom proteklom periodu nekako smo se nametnuli i hrabro smo ušli u sve ovo čime se bavimo, tako da smo imali i problema. Prije dvije godine, ja sam, između ostalog, bio osumnjičeno lice Tužilaštva BiH samo zato što je Agencija radila svoj posao i radila ga na zakonit način – kazao je.

Objašnjavajući o čemu je riječ, Kovačević je kazao da se 2014. godine radilo na sporazumu sa EUROJUST-om.

- BiH je krenula sa aktivnostima kako bi se potpisao sporazum o saradnji sa EUROJUST-om, a mi smo se uključili kako bismo pomogli, na način da izvršimo inpekcijske nadzore u svim tužilatvima u BiH, te da vidimo da li su oni prepoznali šta je zaštita ličnih podataka i koje su njihove obaveze – prisjetio se Kovačević.

Dodao je kako je Agencija tada obavila 15 inspekcijskih nadzora u tužilaštvima, te da pritom nije bilo nikakvih problema.

- Naprotiv, naši inspektori su dočekani sa interesovanjem i sasvim korektno, dok nismo došli do Tužilaštva BiH. Tu se tada pojavio problem, ali sada to više i nije bitno, već želim da ukažem na složenost posla kojim se bavimo i općenito stanju u našem društvu. I to što radite svoj posao na zakonit način, ne garantuje da tako nećete biti tretirani od institucije koja je formirana da bi osigurala zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava – istakao je.

Zadovoljni postignutim

Direktor je napomenuo da je veoma bitna činjenica to da je Agencija ostvarila velike pomake u svom radu od njenog osnivanja.

- Agencija je bila fokusirana u dva smjera – da se podiže svijest naših građana o zaštiti linih podataka, ali i svijest onih koji obrađuju lične podatke, da uspostave određene mehanizme. Od početka našega rada, na tom polju ima velikih pomaka. Međutim, kako je zakon propisao, plan sigurnosti zaštite ličnih podataka je da javni organi moraju donijeti pravilnik kako bi se to uozbiljilo, te s tim stanjem nismo zadovoljni i to uvijek može bolje – rekao je Kovačević.

FOTO: Ines Lučić

Direktor Agencije naveo je primjer Slovenije koja je 2018. godine vršila analizu oko 800 propisa i njihovo usklađivanje sa općom uredbom i onim što ona traži.

- Mađarska je izmijenila oko 50 zakona kako bi uspostavila određene institute da norme budu jasne i dorečene, da onima koji rade po tom zakonu bude lakše, ali i onima na koga se to primjenjuje i čija prava štite. Tako da ovdje ima dosta posla, pogotovo kod nas gdje imamo 14 zakonodavnih organa u BiH, a u okruženju je to obično po jedan... Kod nas se svudgje donose zakoni, kroz koje se reguliše obrada ličnih podataka, te bismo mi trebali davati mišljenje na prijedloge zakona koji se donose ako se tiču obrade ličnih podataka – naveo je.

Dodao je kako su to postigli na državnom nivou kroz izmjene poslovnika Doma naroda.

- Sada svi propisi i zakoni koji idu u proceduru, a tiču se obrade i zaštite ličnih podataka, dolaze nama na mišljenje. Veoma je zahtjevno da damo kvalitetno i stručno mišljenje. Mnogo je posla, a resursi su skromni u svakom pogledu, te se nadamo da će se to prepoznati. U posljednjem izvještaju Evropske komisije je rečeno da Agencija kao nadzorni organ mora imati dovoljna finansijska sredstva i ljudske resurse, kao i bilo koje druge, da bi mogla odgovoriti zadaći – istaknuo je.

Rješenja su konačna

Kovačević je kazao da su u Agenciji zadovoljniji time kako se privatni sektor odnosi prema obavezama iz Zakona o zaštiti ličnih podataka, nego što to čini javni sektor.

- Logično bi bilo da je možda drugačije, da ljudi koji rade na sprovođenju zakona budu odgovorniji. Što se tiče naših rješenja, ona su konačna. Znači, na njih nije moguća žalba, ali se može uložiti tužba, odnosno upravni spor na Sudu BiH. Nama se u tim slučajevima na neki način javljaju problemi, pa u posljednje vrijeme apelujemo na rukovodioce javnih organa da bespotrebno ne idu da tužakaju. Oni, naravno, na to imaju pravo ako su takvih ubjeđenja. S druge strane, smatram da oni koji pokreću upravni spor često i nisu ubjeđeni da su u pravu, već da je to više stvar inata. Naravno, Sud uglavnom potvrdi naše rješenje. Izgubili su resurse da napišu tužbu, mi da napišemo odgovor, Sud troši svoje resurse. Na kraju opet dođemo do istog što smo rekli u rješenju, umjesto da su se odmah potrudili da prepoznaju zaštitu ličnih podataka – dodao je.

Svaki građanin ima pravo da Agenciji podnese prigovor kada sazna ili posumnja da su njegovi lični podaci protivzakonito obrađeni.

- Za sada je to glavni način pokretanja postupka. Osim toga, u početku smo imali planirane i ciljane inspekcijske nadzore. Kada je, naprimjer, bila aktuelna liberalizacija viznog režima, obavili smo inspekcijske nadzore u svim onim organima kojih se ona tiče, od policije, Službe za poslove sa strancima, pa nadalje... Svako saznanje ili prijava za nas je na neki način obavezujuća – zaključio je Kovačević.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.