Alma Kratina, šef Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu FBiH koja je predlagač zakona, kazala nam je kako se u toku pandemije koronavirusa povećao broj slučajeva prijave nasilja u porodici, a žrtve nemaju sveobuhvatnu zaštitu u postojećem zakonu.

Ne znaju kome da se obrate

- Kao zastupnica sam još prošle godine uputila Vladi Federacije BiH inicijativu za donošenje novog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Razlozi za to su činjenica da se u toku pandemije COVID-19 povećao broj slučajeva prijave nasilja u porodici, a da žrtve nemaju sveobuhvatnu zaštitu kroz trenutno važeći zakon. Istraživanja prije pandemije su pokazala da se žrtve nasilja u porodici teško odlučuju da prijave nasilje jer se plaše da neće biti dovoljno zaštićene, a i kad se odluče na to, često ne znaju kome da se obrate. Važeći zakon donesen prije ratificirane Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska kanvencija), nije u više od 50 posto odrednica usklađen sa spomenutom Konvencijom. To nam jasno kazuje da nam treba novi nacrt zakona i sveobuhvatniji pravni okvir - govori nam Kratina i dodaje:

- Kako Vlada FBiH nije uputila novi tekst zakona, Komisija za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma uz podršku Komisije za rad i socijalnu politiku i ljudska prava, u saradnji sa Sigurnom mrežom (55 NVO) pod koordinacijom Fondacije lokalne demokratije, odlučila je dati u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji je i usvojen 27. jula u Zastupničkom domu.

Alma Kratina 

Podsjeća kako je ranije Zastupnički dom FBiH usvojio izmjene i dopune postojećeg Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

- Izmjene se tiču uvođenja instituta Osobe od povjerenja, što je značajno u smislu podrške žrtvi nasilja kroz proces koji je vrlo traumatičan, što naravno prepoznaje i novi nacrt zakona, ali kroz novi nacrt su otklonjeni nedostaci postojećeg zakonskog rješenja, utvrđen širi obim zaštite, način zaštite, i decidno propisana prava koja pripadaju žrtvama. Konačno je definisan status sigurnih kuća i ostalih oblika pomoći žrtvama. Uz to je jasno definisana obaveza procjene rizika za svaki slučaj prijave nasilja, ali i uređeni načini multisektorske koordinacije koja treba da osigura provođenje strateških ciljeva koji se tiču prevencije i kako bi se suzbilo nasilje i generalno podigla svijest o važnosti ovog pitanja - pojašnjava Kratina.

Prevenirati društveno neprihvatljivo ponašanje

Dodaje kako je Federalna vlada u svom mišljenju o Nacrtu zakona koji je usvojen u Parlamentu jasno iskazala potrebu da se donese novi zakon i uz primjedbe koje su na Nacrt dala resorna ministarstva koja učestvuju u rješavanju pitanja iz domena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz podršku zaključku Komisije za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma da, ministarstva pravde i rada i socijalne politike bude zajedno sa Komisijom nosilac aktivnosti u organizaciji javne rasprave koja će se na Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici provesti u roku od 60 dana.

- Bit će to prilika da se ova složena problematika, koja zahtijeva multisektorski pristup razmotri u pravcu definisanja najboljeg prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kroz koji će se sveobuhvatno zaštititi žrtve nasilja, ali i na najbolji način prevenirati ovo društveno neprihvatljivo ponašanje. Nadajmo se da će Vlada i zastupnici i u nastavku parlamentarne procedure, prilikom konačnog donošenja novog zakona, shvatajući važnost sveobuhvatne zaštite žrtva, učiniti sve da se aktivno uključe kako bismo što prije usvojili novi zakon. Da svi zajedno napravimo značajan korak u zaštiti jedne od najugroženijih kategorija stanovništva - rekla je Kratina.