Jedan od njih je i Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), koji je, po svemu sudeći, baš kao i njegovi brojni prethodnici, spas od krivičnog gonjenja pronašao s druge strane Drine.

Savčić se potvrđenom optužnicom tereti da je kao komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) planirao, komandovao i nadzirao aktivnosti podređenih prilikom zarobljavanja više stotina muškaraca bošnjačke nacionalnosti na području Nove Kasabe, te njihovom nezakonitom zatočenju, zlostavljanju i ubistvima.

VEZANI TEKST - Karadžićev glavni istražitelj optužen za genocid: Svjedok odbrane ratnih zločinaca u Hagu

Iz Suda Bosne i Hercegovine slobodno se išetao prije tri dana, nakon čega je, kako se opravdano sumnja, napustio teritoriju BiH i obreo se u susjednoj Srbiji. Iz MUP-a Srbije jučer su, baš kao i prekjučer iz Granične policije BiH, demantirali da je Savčić prešao državnu granicu, budući da nije evidentiran ni na jednom od graničnih prijelaza. Međutim, s obzirom na to da je njegov telefon posljednji put evidentiran u Dvorovima kod Bijeljine, nedaleko od državne granice, opravdano se sumnja da je granicu negdje ilegalno prešao.

Savčić bi time postao sedmi optuženik za genocid u Srebrenici koji se nalazi u Srbiji i prvi koji je pobjegao nakon što mu je počelo suđenje. Njegovi prethodnici, njih šest, u toj su se državi nalazili još prije podizanja optužnice.

Radoslava Jankovića, bivšeg obavještajnog oficira u Odjeljenju za obavještajno-bezbjednosne poslove u Glavnom štabu VRS-a, Tužilaštvo tereti da je od 11. do 19. jula 1995. svojim djelima i propustima pomogao i podržao djelimično istrebljenje bošnjačkog naroda s područja Srebrenice.

Nekadašnjeg načelnika Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa VRS-a Svetozara Kosorića je Tužilaštvo BiH optužilo za genocid, odnosno da je svjesno pomagao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata.

Svetozar Kosorić

Osim oficira iz Glavnog štaba VRS-a i Drinskog korpusa, za genocid je optužen i bivši zamjenik ministra i ministar unutrašnjih poslova RS-a Tomislav Kovač, koji se tereti i da je držao pod nadzorom sve policijske snage koje su sudjelovale u počinjenju zločina.

Protiv Milisava Gavrića, nekadašnjeg zamjenika komandira Policijske stanice (PS) Srebrenica, Sud BiH je u junu 2008. potvrdio optužnicu koja ga tereti da je u Potočarima pomagao u prisilnom transportu nekoliko hiljada bošnjačkih civila, učestvovao u izdvajanju muškaraca iz grupe civila, te da je odvodio muškarce koji su bili u krugu Cinkare kojima se od tada gubi svaki trag. On je prvi koji se u vrijeme optuženja za genocid u Srebrenici nalazio na teritoriji Srbije.

Nedostupni pravosuđu u BiH su Borislav Stojišić i Rajko Drakulić koji se terete da su u svojstvu vojnih policajaca Vlaseničke brigade VRS-a u mjestu Luke zaustavljali vozila koja su se kretala prema Kladnju u kojima su bili civili iz Srebrenice od kojih su oduzimali novac i zlato, a potom ih upućivali prema Kladnju, dok su nasilno od ostalih odvajali muškarce i djevojke bošnjačke nacionalnosti.

Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora zbog učešća 1992. u ubistvima civila na planini Borje kod Teslića, među posljednjim je pravosnažno osuđenim osobama za kojima je, po nalogu Suda BiH, krajem 2019. Interpol raspisao potjernicu.

Za Dragomirom Kezunovićem, kojem se sudilo u istom predmetu s Marjanovićem i koji je osuđen na 14 godina, također je raspisana potjernica.

Sud BiH je potjernicu raspisao i za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji, potom za Boškom Lukićem, osuđenim na 14 godina zatvora za zločine u Ključu, Miroslavom Dukom, koji je osuđen na 12 godina zbog zločina u Bileći, te Momirom Savićem, osuđenim na 17 godina zatvora za zločine u Višegradu.

Novak Đukić

Potjernica je ranije raspisana i za Dragojem Zmijanjcem, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina na području Prijedora.

Među bjeguncima od bh. pravosuđa, a za koje se sumnja da se nalaze u Srbiji su i Slađan Tasić, Zoran Adamović, Zoran Stupar, Nenad Bubalo, Višnja Aćimović, Rajko Kušić, Slobodan Pekez, Vinko Lazić, Jovan Novaković.

Nedostupni su i Blagoje Vojvodić, Čedo Bogičević, Vitomir Popić, Bogdan Stevanović, Miloš Zekić, Dragan Dopuđa, Radoslav Janković, Milisav Gavrić, Duško Kornjača, Jovo Andrić, Branislav Gavranović, Svetozar Kosorić, Milenko Karlica, Miroslav Hrstić i Saša Dunović.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od Državnog suda zatražilo raspisivanje potjernice i određivanje pritvora za Dušana Spasojevića, kojem se sudi za zločine počinjene u Zvorniku.

VEZANI TEKST - I on će slati razglednice iz Srbije: Kako je Savčić, optuženik za genocid, dvaput izbjegao hapšenje

Spasojević se tereti da je, kao pripadnik Teritorijalne odbrane (TO) u Malešiću kod Zvornika, 27. maja 1992. silovao zaštićenu svjedokinju "A". Prema optužnici, on je ušao u učionicu i izveo svjedokinju "A" pod izgovorom da donesu hranu za njenu bebu, a potom ju je silovao iza škole.

Spasojević je optužen i u drugom predmetu, zajedno s još šest osoba, za zločin protiv čovječnosti počinjen na području sela Jusići kod Zvornika. Tužilaštvo ih tereti za ubistva najmanje 48 osoba, te progon stanovništva bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Jusići, kao i da su lično i direktno sudjelovali u napadu na ovo selo.

Državni sud je raspisao međunarodne potjernice za Dušanom Cimešom optuženim za zločine počinjene na području Bihaća, te Slobodanom Ćurčićem i Goranom Mojovićem zbog zločina počinjenih na području Foče, odnosno rušenje i uništavanje Aladža džamije 1992. godine.

Cimeša, koji je, kako je ranije saopšteno iz Tužilaštva BiH, nastanjen u Beogradu, optužnica tereti da je učestvovao u širokom i sistematičnom napadu vojske i policije Republike Srpske (RS) usmjerenom protiv civilnog bošnjačkog stanovništva.

- U svojstvu načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Srpske opštine Bihać sa sjedištem u Ripču, ujedno i kao član Kriznog štaba, odnosno Ratnog predsjedništva opštine, svjesno učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa zajedničkim ciljem da teritorij etnički očiste od bošnjačkog stanovništva koje je tu živjelo vršenjem njegovog progona na nacionalnoj i vjerskoj osnovi - navodi se u optužnici protiv Cimeše.

Ćurčića, koji je nastanjen u Crnoj Gori, optužnica tereti da je u svojstvu pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) tokom 1992. godine, za vrijeme napada na selo Hum u općini Foča, pucajući iz vatrenog oružja počinio ubistvo dvoje civila bošnjačke nacionalnosti.

- Također se tereti da je zajedno s drugim osobama sudjelovao u silovanju i seksualnom zlostavljanju žena i djevojaka bošnjačke nacionalnosti, te lično počinio silovanje jedne osobe -saopćeno je ranije iz Tužilaštva.

Mojović je optužen za zločin protiv čovječnosti u vezi s uništavanjem kulturnih, vjerskih i historijskih spomenika u svojstvu načelnika Inžinjerijske jedinice Taktičke grupe Foča VRS. Optužnica ga tereti da je 2. augusta 1992. učestvovao u postavljanju eksploziva i izazivanju eksplozije koja je u potpunosti uništila kulturno-historijski i religijski spomenik Aladža džamiju.

Za Mirkom Vrućinićem, optuženim za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine u Sanskom Mostu, raspisana je potjernica nakon što je utvrđeno da je 30. augusta prošle godine prešao granični prelaz Rača i napustio teritoriju Bosne i Hercegovine.

Ovaj nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član Kriznog štaba u Sanskom Mostu, tereti se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci.

Međunarodna potjernica raspisana je i za Mićom Jurišićem, pravosnažno osuđenim na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. na području Prijedora.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u novembru 2019. potvrdilo presudu kojom je Jurišić, bivši pripadnik rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, proglašen krivim da je učestvovao u ubistvu Mehmeda Brkića i još jedne osobe u naselju Čarakovo, potom da je učestvovao u ubistvu Ermina Behlića i Muharema Osmanovića, da je pokušao ubiti grupu civila bošnjačke i romske nacionalnosti na koje je pucao dok su bježali, te za nečovječno postupanje i stavljanje noža na vrat petogodišnje djevojčice.

Neki od bjegunaca u Srbiju preminuli su u toj državi bez da im je suđeno za bilo šta. Takav je slučaj sa Dragom Samardžijom, komandantom 17. lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske, optuženom za ratne zločine na području Ključa.

Samardžiju (75) je Tužilaštvo BiH u septembru 2013. godine optužilo za zločin protiv čovječnosti, a optužnica je potvrđena u decembru iste godine.

On je 16. februara ove godine preminuo u Beogradu, kao slobodan čovjek.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nedavno je, nakon odluke bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valetntina Inzka kazao kako "je važno da prvo ukaže pijetet prema srebreničkim žrtvama, kao i da kaže koliko je važno sa Bošnjacima da se grade ne samo prijateljski, nego i bratski odnosi u budućnosti".

- Svi smo mi, odnosno pojedini pripadnici naroda su pravili stvari kojim ne moramo uvijek da se ponosimo. Ali mislim da je budućnost u odnosima Srba i Bošnjaka od ključnog značaja. Morat ćemo razgovarati, poštovati, a ne gledati kako da jedni drugima zabadamo nož u leđa - rekao je Vučić za TV Pink.

Pretpostavlja se da pod spomenutim "zabijanjem noža u leđa" ne podrazumijeva to što Srbija godinama pruža utočište desecima optuženika i osuđenika za ratne zločine, uključujući i zločin genocida.

VEZANI TEKST - Srbijanski MUP tvrdi: Milomir Savčić ne krije se u Srbiji

MUP Srbije jučer se zvanično oglasio saopćenjem u kojem su naveli kako se Savčić ne nalazi u toj državi.

- Nakon obavljenih provjera evidencija o ulasku u zemlju Uprave granične policije, utvrđeno je da Savčić nije ušao u Srbiju. Ministarstvo unutrašnjih poslova poziva medije iz BiH da ne iznose neprovjerene i netačne informacije koje služe kao podloga pojedincima da u svoje lične razmirice i obračune uvlače Republiku Srbiju - naveli su u saopćenju.

Na ovo saopćenje reagirao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, koji je na Twitteru napisao da "U Srbiji tako nisu bili ni Radovan Karadžić ni Ratko Mladić".

- Srbija je utočište svakom ubici iz Srebrenice i BiH koji je to poželio - naveo je Suljagić.

Na isti takav način u Srbiji nisu bili ni Radovan Karadžić ni Ratko Mladić. MUP Srbije je institucija koja je svojevremeno bila poslodavac 'Škorpionima', njihov kredibilitet na ovoj temi ne postoji. Srbija je utočište svakom ubici iz Srebrenice i BiH koji je to poželio. https://t.co/BbzY3SpSJU

— Emir Suljagić (@suljagicemir1) August 11, 2021