- Niko nije rekao da je korištenje tih dokaza pribavljenih putem tih aplikacija nezakonito. To niko nije rekao. Samo se mora voditi računa da se osigura da dokazi koji potiču iz tih aplikacija budu zakoniti. Ja sam siguran da će jedan od argumenata odbrana biti isticanje prigovora nezakoistosti dokaza. To će sigurno biti argument. Koristi se i u mnogo manje značajnim i mnogo manje komplikovanim slučajevima i često se desi, nažalost, da i Tužilaštva inicijalno kod prikupljanja dokaza i sudovi kod davanja odgovora na ta pitanja kod presuđenja ne daju jasne odgovore pa predmet laički rečeno "padne" na Ustavnom sudu ili Evropskom sudu za ljudska prava - kazao je Lagumdžija.

Dodao je da je "u tom kontekstu jako bitno da znamo da se radi o novim stvarima i da prije svega agencije za provođenje zakona i tužilaštva koja postupaju u ovim postupcima moraju učiniti sve da se soigura zakonitost pribavljanja ovih dokaza".

- Apsolutno ne tvrdim da to neće biti zakonito. Iskreno se nadam da hoće i da će nam pomoći da se kroz predmete koji će uslijediti na osnovu ove dvije aplikacije obračunamo sa kriminalom u našoj državi - kazao je Lagumdžija.

Osvrnuo se i na slučaj tužiteljice Dijane Kajmaković.

- Slučaj se još uvijek nalazi u predistražnoj fazi tako da ne bih ništa prejudicirao, ali svaka informacija da se nosilac pravosudne funkcije spominje u negativnom kontekstu, a posebno kontekstu izvršenja krivičnih djela, narušava ugled pravosuđa. S druge strane, dobro je da je pravosuđe spremno da se s takvim stvarima uhvati u koštac. Nemam dileme da takve procese moramo iznijeti do kraja - rekao je.

Lagumdžija je o ovome govorio na šestoj godišnjoj konferenciji Prvosudnog foruma za BiH,a koji se održava danas i sutra na Jahorini o temi "Odlučivanje u krivičnim predmetima organizovanog kriminala - standardi korištenja dokaza pribavljenih savremenim komunikacionim tehnologijama".

Konferencija okuplja predstavnike Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sudova i tužilaštava u BiH, Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA), međunarodnih organizacija, kao i sudije Evropskog suda za ljudska prava i advokate.

Na konferenciji je istaknuto da je moderni način komunikacije omogućio kriminalnim grupama nove načine djelovanja, te istovremeno pred pravne sisteme postavio nove izazove kako bi borba protiv organizovanog kriminala bila efikasna. Također, pravni sistemi trebaju što prije odgovoriti na koji način se mogu koristiti alati nadzora komunikacija u krivičnoj sferi.

Direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darko Ćulum ističe da sve informacije prikupljene putem interneta, sigurnosne agencije potkrepljuju prikupljanjem objektivnih dokaza.

- Svaki slučaj na području Bosne i Hercegovine koji su pokrenuti na osnovu informacija prikupljenih putem aplikacija Sky i Anom, potkrijepljeni su objektivnim dokazima. Ne možemo se osloniti na same informacije i sigurno ih u postupcima ne bismo koristili bez objektivnih dokaza, ali ne bih govorio o tome gdje i kako smo prikupljali dokaze - rekao je Ćulum.

Postavljaju se pitanja do koje granice se klasično tumačenje zakonitosti pribavljenih dokaza u sferi savremenih komunikacija može nositi sa savremenim izazovima i da li se protiv organizovanog kriminala može koristiti klasični način otkrivanja, gonjenja i presuđenja.

Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić izjavila je da je tema ovogodišnjeg foruma aktuelna, te da će učesnici dvodnevnog skupa pokušati dati odgovore ne aktulna pitanja kada su u pitanju pravosuđe i temeljna ljudska prava.

- Naši životi se danas u velikoj mjeri odvijaju na društvenim mrežama i internetu, a to pogoduje organiziranom kriminalu koji ne bira sredstva kada je u pitanju organizovanje kriminalnih aktivnosti. Koliko god se sigurnosne agencije i sudovi trude u suzbijanju i rješavanju ovih aktivnosti, toliko se danas otvaraju pitanja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, tačnije postavlja se pitanje da li dokazi prikupljeni putem aplikacija i interneta zadiru u privatnost i zaštitu ličnih podataka, kao i neka druga prava - kazala je Galić.