- Dobro je da se ovaj put nakon izbora vlast na nivou BiH formirala nakon tri mjeseca. Što se tiče Federacije, došli smo do situacije da to nije bilo moguće bez korištenja bonskih ovlasti. Smatram da što je više bonskih ovlasti, manje je države BiH – naglasio je on.

Ističe kako to nije nešto "na što trebamo biti ponosni" jer, kako navodi Lajčak, pokazuje da ne idemo naprijed. Napominje kako nam svima treba biti zajednički cilj da bonske ovlasti budu nepotrebne.

- Mislim da svi međunarodni akteri trebaju djelovati u smjeru da politički lideri koji imaju legitimitet od svojih birača preuzmu odgovornost, a ne da se preko visokog predstavnika donose odluke. Ako nam 27 godina nakon rata treba intervencija visokog predstavnika da se donese budžet, onda nešto nije u redu – naglasio je on.

Lajčak tvrdi da na Balkanu ima puno izazova, a jedan od njih je pitanje funkcionalnosti BiH.

- Proces kroz koji prolazi Sjeverna Makedonija, hoće li imati dovoljno glasova za promjenu Ustava i da započne pregovore s EU, također je važno pitanje. Potom, unutrašnja događanja u Crnoj Gori nakon izbora 2020. godine i strateška orijentacija te zemlje. Ipak, mislim da je glavno strateško pitanje na Balkanu odnos između Srbije i Kosova, jer ono ima utjecaj na čitavu regiju, Srbe i Albance koji žive gotovo u svakoj državi, ali i na regionalnu saradnju – pojasnio je on.

Smatra kako bi rješenje tog problema relaksiralo atmosferu i deblokiralo saradnju u regiji.

Govoreći o ideji Otvoreni Balkan, Lajčak smatra da je sve što dolazi izvorno iz ove regije dobro.

- Prvo, bitno je da je inkluzivno, da ne isključuje nikoga iz tog procesa i da vodi prema EU, da se gradi na evropskim vrijednostima. Do sada se više priča o tome, nego što vidimo rezultate. Ima puno podjela i u regiji, ali i unutar pojedinih zemalja oko toga. Možda je dobro da taj projekt pokaže svoj potencijal i ako je inkluzivan, ako vodi prema EU, onda ima pravo i postojati – mišljenja je Lajčak.  

Također je rekao kako Hrvatska dobro poznaje stanje u regiji te da svojim djelovanjem unutar EU može snažno utjecati i na diskusije i na donošenje odluka u EU.

Komentirajući ulogu Rusije na Balkanu, pa i u BiH, Lajčak smatra kako niko ne može dati bolju ponudu od Evropske unije.

- Članstvo u EU nije samo politička odluka. To je odluka koja se zasniva na ispunjavanju nekih kriterija, standarda. To je kao da nogometni tim iz pete dovedete u prvu ligu. I druga stvar je funkcionalnost same EU. Puno se pažnje pridaje tome da s novim članicama ne bismo izgubili sposobnost donositi odluke, jer se one donose konsenzusom – rekao je on odgovarajući na pitanje treba li EU sniziti kriterije i odmah primiti BiH u članstvo.

Na kraju je rekao kako rješenje vidi u tome da BiH i druge zemlje koje pretendiraju na članstvo budu sve više prisutne u EU, pa makar i ne učestvovali u donošenju odluka.