open-navfaktor-logo
search
Priče povratnika
Lejla Alihodžić, buduća doktorica iz Janje: Potrebno je otvoriti edukacione centre
Lejla Alihodžić iz Janje studentica je na Medicinskom fakultetu u Tuzli i korisnica programa Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, podrške studentima iz povratničkih zajednica u RS-u.
18.09.2020. u 14:47
get url
text

Lejla je buduća doktorica, kadar koji je izrazito deficitaran u povratničkim zajednicama širom RS-a.

- Izuzetno je važno povećati broj prilika za nove generacije koje završavaju škole. Također, vrijedi napomenuti da postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama, te pomoći u svakom segmentu, ali je potrebno postaviti te prilike na svoje mjesto i omogućiti mladim ljudima da budu korisni članovi svoje zajednice - poručila je Lejla.

Janja je jedno od najvećih povratničkih zajednica u entitetu RS, te u mnogim svojim segmentima predstavlja primjer održivog povratka.

- Kroz saradnju sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica dobila sam priliku da učestvujem u program stipendija. Ta podrška znači mnogo više od samo novčane, s obzirom na to da ta vrsta uvezivanja mladih ljudi koji vode porijeklo iz povratničkih sredina može unaprijediti šanse za neke saradnje u budućnosti. Većini djece koja su stipendisti ovog programa školovanje bi bez toga bilo onemogućeno. Istovremeno, važno je da ostane ta veza između nekog ko ode na studij u Tuzlu ili Sarajevo i mjesta iz kojeg dolaze. Potrebno bi bilo u lokalnim zajednicama otvarati edukacione centre za mlade, koji bi bili baza i nekog neformalnog segmenta obrazovanja, ali i mjesto gdje bi mi koji smo ranije imali priliku primiti pomoć prenijeti svoje znanje na generacije koje dolaze - zaključila je Lejla.

Lejla je danas izvanredan student Medicinskog fakulteta, ali izazovi koji je se vezuju za Janju, ali i druge povratničke sredine ostaju njena briga.

- Zajedno moramo raditi na tome da uklonimo diskriminaciju po nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj osnovi u školama u RS-u. Ne smijemo imati stanje gdje se negira bosanski jezik, gdje se ne poštuje obaveza realizacije nacionalne grupe predmeta. Štaviše, neka pitanja koja su relativno i regulisana na nivou osnovnog obrazovanja, uopšte ne postoje na nivou srednjih škola, u ovom smislu. Pored tih pitanja, potrebno je praktično unaprijediti školstvo, posebno područne škole kojima treba jačanje nastavnog kadra, nastavnih pomagala, ali i osiguranje osnovnih sredstava za rad - poručila je Lejla.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.