Izostala podrška

Mali odziv Bišćana na javnoj raspravi o migrantskoj krizi

Objavljeno: 21.09.2019. u 20:52

Prije nekoliko sati smo dobili informaciju da su vršeni određeni pritisci u cilju opstrukcije ovog skupa, a prije nekoliko dana smo imali najave dolaska više stotina građana a danas ih je bio vrlo mali broj, rekao je Bajrić

Skoro prazna dvorana Doma kulture Bihać

U sali Doma kulture Bihać danas je održana Javna rasprava na temu "Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu" čiji organizator je Regionalno vijeće građana Bosanske krajine. Odziv građana je bio jako loš, a raspravi nisu prisustvovali ni predstavnici lokalnih i kantonalnih vlasti. Razlog tome su, tvrdi Senad Bajrić koordinator Vijeća, pritisci koji su na građane izvršeni tokom proteklih dana.

- Naš plan je da okupimo što veći broj građana kako bi dobili podršku za osnivanje kantonalnog operativnog tijela za zastupanje interesa i stavova građana u pogledu migrantske krize. Prije nekoliko sati smo dobili informaciju da su vršeni određeni pritisci u cilju opstrukcije ovog skupa. Prije nekoliko dana smo imali najave dolaska više stotina građana ovdje u Bihać, a danas ih je bio vrlo mali broj - rekao je Bajrić. 

Javnoj raspravi prisustvovao je Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK-a koji je građanima prezentirao informacije u vezi sigurnosne situacije na području Unsko-sanskog kantona i grada Bihaća. Prema Šiljdedićevim riječima uvidom u društvene mreže građani u komentarima najveću krivicu i teret za probleme oko migrantske krize stavljaju na teret Policije USK što je, naglasio je on, neobjektivan i neupućen stav građana jer u nadležnosti Policije nije rješavanje ovog problema.

- Mi imamo 800 policajaca na području kantona i teško nam je 24 sata održavati jednak nivo sigurnosti i kontrolu. Velik broj njih odlazi i napušta BiH, tako da imamo taj problem. Ne možemo ni postaviti policiju na entitetsku granicu sa Republikom Srpskom jer bi to izazvalo različite političke kontekste u BiH. Kada su u pitanju krivična djela, policija je svoj posao uradila kako treba. Ima li smo slučaj ubistva u Velikoj Kladuši, gdje smo mi utvrdili ko je počinitelj, skupili dokaze i cijeli slučaj dostavili Tužilaštvu, ali je to lice na kraju pušteno na slobodu. Isto smo radili i kada je u pitanju trgovina ljudi gdje vrlo mali broj slučajeva biva sankcionisan. Utvrdili smo i velik broj nelegalnih izdavanja smještaja migrantima od strane lokalnog stanovništva gdje smo mi svoj posao odradili, ali lokalne i kantonalne inspekcije nisu. Cijelo ljeto smo migrante iz centra Bihaća odvozili na Vučjak i grad je malo dahnuo. Ali sada se Vučjak popunio i dolazi zima. Međutim, ne možete očekivati da Policija utječe na rad općinskih vijeća, kantonalne vlade, tužilaštava, sudova i inspekcija.Policija ne može hapsiti sve redom", kazao je Šiljdedić.

Među prisutnim građanima bio je i Sead Šehić čija kuća se nalazi uz sami prihvatni centar BIRA u prigradskom dijelu Bihaća. Prema njegovim riječima, sigurnost tamošnjeg stanovništva je već odavno ugrožena zbog čega ljudi masovno odlaze vani.

- Mi smo tražili samo jednu policijsku patrolu koja će patrolirati 24 sata oko BIRA-e. Drukčije je kada migranti vide uniformisana lica da hodaju oko prihvatnog centra. Ljudi se dolje sami organizuju u cilju odbrane od eventualnih napada jer policija to ne radi. Ovo je sramota, mi svakodnevno trpimo velike materijalne štete u smislu pokušaja provale i krađe naše imovine. Nisam fašista, ali dajte poduzmite nešto u vezi s tim", istakao je Šehić.


Fadil Dizdarević je bivši policajac i član Koordinacije pet mjesnih zajednica koje su direktno ugrožene osnivanjem migrantskog centra u BIRA-i. Njegova iskustva sa migrantskom krizom su vrlo loša i zbog toga je odlučio direktno se uključiti u rješavanje ove situacije.

- Predložio sam uvođenje kućnog reda. Migranti slobodno hodaju po cijelu noć, a među njima ima lica koja su počinitelji teških krivičnih djela. Jednostavno, mora se uvesti kućni red kojeg će predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) morati poštovati. Drugo rješenja nema - izričit je bio Dizdarević.

Prema riječima studenta prava Zlatka Tutića, problem je u nepostojanju dogovora između Hrvatske i BiH u pogledu načina vraćanja migranata iz te zemlje u našu zemlju, tačnije u Unsko-sanski kanton.

- Ja sam detaljno proučio zakon Republike Hrvatske u vezi boravka stranih lica u toj zemlji i azila, te sam uvidio da u jednom članu tog zakon stoji kako Hrvatska ta lica koja se zateknu u toj zemlji neće slati van zemlje. Pa se pitam kako to jedna zemlja koja je članica Europske unije može vraćati migrante, koje tamo uhvati, u naš kanton i to ne na nivou institucionalnog djelovanja već ilegalno kroz šume i livade - rekao je Tutić.

Nakon rasprave i zapisnika koji će biti sačinjen, a koji će obuhvatiti informacije koje su iznijeli građani i predstavnici Policije, Regionalno vijeće građana Bosanske krajine usvojit će nekoliko odluka i zaključaka putem kojih će nastaviti daljnje aktivnosti i djelovanje u pogledu migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu.

 

 

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije