Đačke torbe učenika u osnovnim školama u Mostaru teža je od pet kilograma, ovisno o rasporedu predmeta. Na društvenim mrežama sve češće se polemike vode na ovu temu te nude različita rješenja. Na leđima učenice četvrtog razreda osnovne škole torba je teška 7,8 kilograma. Jedan je to od komentara na društvenoj mreži pored ovjekovječene torbe na vagi.

Pred jednom od mostarskih škola razgovaramo sa zabrinutim majkama koje su dopratile djecu u školu na ramenu noseći njihove ruksake. Sanela Ćelebić majka dva školarca tvrdi da su mališani mnogo opterećeni s dodatnim knjigama, dok jedva podiže ruksak i stavlja ga sinu na leđa.

- Ranije je bila jedna knjiga za jedan predmet, sada duple knjige za jedan predmet, a za neki i tri do četiri, a gdje su još sveske i pribor. Nešto pod hitno treba učiniti da se djeci olakša. Sistematski pregledi pokazuju da većina imaju problema s kičmom zbog preteških ruksaka - govori Čelebić.

Na duple udžbenike po predmetu žali se i Adela Šoše, također majka dva školarca. Smatra da bi ormarići s ključićem u školama za smještaj đačkih torba bili adekvatno rješenje.

- Nisam nikada vagala ruksak ali ga nekada jedva podignem. Mislim da bi se moglo poraditi na ormarićima u školama. Cilj je učenicima olakšati nošenje školskih torbi, koje su određenih dana u sedmici posebno teške- ističe Šoše. U nekim školama ormarići već postoje zahvaljujući roditeljima i njihovom angažmanu.

Udruženje roditelja "Naša djeca“ prije par godina radilo je analizu težine torba. Rezultati su bili poražavajući, zbog čega su se obratili nadležnim da se nešto poduzme ali nije bilo sluha. Do danas se praktično, tvrdi Mirjana Laganin, glasnogovornica Udruženja, ništa nije promijenilo. Sluha i dlaje nema za ovu goruću problematiku.

- Škole koje su u mogućnosti osigurale su ormariće za učenike nižih razreda, ali učenici u višim razredima i dalje nose teške torbe. Ministarstvo ne čini ništa iako smo ukazali na taj problem. Ministarstvo je jednom izdalo preporuke, da se biraju teke s tanjim koricama, da se ostavljaju udžbenici u učionicama, koje nisu urodile plodom - ističe Laganin.

Problem je tvrdi što jedino u HNK nije donesen Zakon o udžbenicima, koji je obaveza,  čime bi se riješilo mnogo gorućih problema.

- Time bi bilo definirano kakav uvez, koja vrsta papira, što utiče na kvalitetu i debljinu udžbenika. Zatim, bilo bi propisano koji udžbenici za koji predmet i koje vrste pomagala, ne bi ostalo proizvoljno školama da određuju o tome šta i koliko je potrebno za jedan predmet - dodaje Laganin, i naglašava da će Udruženje kao prioritet i ove godine imati Zakon o udžbenicima.