VEZANI TEKST - Ko je načelnik Vlasenice zbog kojeg je reis Kavazović prozvao Inzka i Tadić?

Kraljević, koji je optužen za ratne zločine u Vlasenici, gdje je, prema podacima udruženja preživjelih, ubijeno oko 2.800 Bošnjaka, planira da napravi pogon u krugu bivše drvne industrije u Vlasenici.

Pogon bi se trebao baviti hemijsko-termičkom obradom neopasne otpadne plastike, koju će katalitičkim postupkom pretvarati u polimerni vosak. Ovaj vosak, poznat kao "depol 40" se može koristiti kao pomoćno gorivo u toplanama i energanama.

No projekat dovodi u pitanje Centar za životnu sredinu iz Banje Luke. Ova ekološka organizacija navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) da plastika, kada se zagrije na više od 500 stepeni Celzijusa, proizvodi kancerogene materije koje zagađuju zrak.

Naglašavaju da ovi gasovi utječu na respiratorni sistem, rad srca, te na pojavu kožnih oboljenja i moguće probleme sa fertilitetom. Zbog toga su početkom januara podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH), pokušavajući da zaustave izgradnju postrojenja. U apelaciji Ustavnom sudu BiH, Centar je tražio da se zaštiti pravo na zdravlje stanovnika Vlasenice, objavio je RSE. 

Načelnik Općine Vlasenica Miroslav Mićo Kraljević, u bh. entitetu Republika Srpska slovi za jednog od moćnijih tajkuna Milorada Dodika. Kraljević je na poziciju načelnika na izborima 2020. ponovo izabran nakon četverogodišnjeg mandata.

Krajem 2017. godine Tužilaštvo BiH je protiv njega i još tri osobe podiglo optužnicu za ratne zločine. Kraljević je bio komandant tzv. Specijalne policijske jedinice, čiji su pripadnici silovali, pljačkali, ubijali i zatvarali vlaseničke Bošnjake.

VEZANI TEKST - Miroslav Mićo Kraljević: Od ratnog gospodara života i smrti u Vlasenici do milionera

Optužbom protiv Maneta Đurića, Miroslava Kraljevića, Radenka Stanića i Gorana Garića su obuhvaćena ubistva i nestanak najmanje 22 osobe, nezakonita hapšenja i zatvaranja, mučenja i maltretiranja više desetaka osoba u više objekata koji su služili za zatvaranje na području Vlasenice, pljačkanje i uništavanje imovine bošnjačkog stanovništva, te druge zločine koji su do proljeća 1993. godine, doveli do protjerivanja gotovo svog stanovništva bošnjačke nacionalnosti sa navedenog područja, od čega se mali broj stanovnika vratio u mjesta prijeratnog boravišta.

Na zvaničnoj web stranici Suda BiH stoji: 

- Sud Bosne i Hercegovine je djelimično potvrdio dana, 19. februara 2018. godine optužnicu koja optužene Mane Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića tereti da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti. Dana, 30.03.2018. godine održano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženih na kojem su se optuženi Mane Đurić, Radenko Stanić, Miroslav Kraljević i Goran Garić izjasnili da nisu krivi. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. oktobra 2019. godine. U toku je iznošenje dokaza tužilaštva.