Ovlaštenja visokog predstavnika proističu iz člana 5. Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ustavni sud BiH može ispitivati ustavnost zakona ili amandmana koje visoki predstavnik proglasi umjesto Parlamenta Bosne i Hercegovine, ali nije nadležan ocjenjivati ovlaštenja visokog predstavnika.

Nedvosmislen je to stav Ustavnog suda BiH izrečen u više navrata u slučajevima kada su zakonska rješenja nametali visoki predstavnici, a nezadovolji se žalili.

Odluke visokih predstavnika postaju integralni dio pravnog sistema BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ustavni sud BiH je posljednja instanca koja odlučuje o državnim zakonima, usklađenosti entitetskih zakona sa državnim i tome slično, a nikako entitetski parlamenti.

U sučaju bilo kakve apelacije s ciljem pobijanja posljednje odluke visokog predstavnika Valentina Inzka, zbog čega horski negoduju i prijete vladajući u RS-u predvođeni SNSD-om i dekor-opozicija oličena u SDS-u, PDP-u..., odluka Ustavnog suda BiH bila bi identična ranijima. Stranke sa srpskim predznakom to dobro znaju, jer su i ranije pokušavali apelacijama osporiti nadležnosti visokih predstavnika. Stoga se ovog puta pribjeglo višegodišnjem trendu održavanja posebnih sjednica NSRS-a, što se redovno pretvori u Dodikov "one man show".

Dopune Krivičnog zakona BiH, već pravosnažne, koje je nametnuo Valentin Inzko s ciljem sankcionisanja negiranja genocida i drugih ratnih zločina su konačne i obavezujuće. Zato je jedan od današnjih zaključaka, takozvani zakon, Narodne skupštine RS-a mrtvo slovo na papiru, pa i još jedan u nizu primjera obesmišljavanja uloge NSRS-a i njenog korištenja u politikantske svrhe vladajuće strukture na čelu sa Miloradom Dodikom. Takoreći performans, ali ulaznice su imali samo akteri, budući da je sjednica bila zatvorena za javnost. To je ujedno i prilika da vladajući tigar od papira iz RS-a koristi javni prostor, prvenstveno medije, za interpretacije vlastite snage i bitnosti. 

Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavika koji je usvojila Narodna skupština RS-a na današnjoj sjednici samo je još jedan u nizu akata koji su u startu pravno ništavni, ali je ujedno tema koja izaziva tenzije tokom vrelog ljeta i podgrijava vrele glave. Meteorolozi pozivaju na oprez, ali i advokati. Uzdajući se u Dodika i njegovo valadjuće i opoziciono jato, lakovjerni građani i fanovi Ratka Mladića, Radovana Karadžića i drugih "utemeljitelja" RS-a, umjesto na ugodnom odmoru, lahko bi mogli završiti iza rešetaka. Od tri mjeseca do pet godina. Entitet, dakle, ne može odlučivati o (ne)provedbi državnih zakona. 

Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini je krivično djelo. "Inzkov zakon" ima se primjenivati na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine. Sve oči uprte su u Tužilaštvo BiH.  

Christian Schmidt, novi visoki predstavnik, danas je doputovao u BiH, ovih dana organizirat će prijem da se sa domaćim političkim radnicima i neradnicima upozna i razmijeni kurtoazne riječi. Augustovski "bojkot" institucija BiH svakako se dešava u vrijeme godišnjih odmora, a od septembra će se raditi i sarađivati. 

 - Zato svima poručujem: Samo opušteno! - rekao je Schmidt uoči dolaska u BiH.