Vlada entiteta RS ponovo je osjetila potrebu da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) upozna sa svojim viđenjem provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i političkih dešavanja u našoj zemlji. Na 19 stranica dostavljenog izvještaja detaljno je opisana "beskompromisna borba" vlasti tog bh. entiteta sa nefunkcionalnim državnim institucijama, džihadistima, zlonamjernim pravosudnim institucijama i opstrukcijama SDA.

Značajan dio izvještaja posvećen je NATO putu BiH te obiluje bizarnim logičkim konstrukcijama kojim se nastoji dokazati kako jedan od dva bh. entiteta, u konkretnom slučaju entitet RS, ima pravo voditi vanjsku politiku države BiH, iako je Milorad Dodik kao frontmen političke strukture iz entiteta RS u posljednjem pismu Angeli Merkel i Emmanuelu Macronu objašnjavao da je Predsjedništvo BiH jedina institucija nadležna za vođenje vanjske politike. Na već usvojena zakonska rješenja, odluke i strategije koje nalažu obavezu angažmana na NATO putu BiH, a u čijem su usvajanju učestvovali i zvaničnici koji čine aktuelnu vlast u entitetu RS, nisu trošili papir i vrijeme.

Pojašnjeno je tako da je Godišnji nacionalni program (ANP) za NATO, čijim bi se slanjem aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP), neprihvatljiv jer "poziva na prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH, suprotno Ustavu BiH".

- Bošnjaci ne samo da pokušavaju da iskoriste pitanje članstva u NATO-u i usvajanje ANP-a kao izgovor za sprečavanje formiranja Vijeća ministara, nego nastoje da ANP iskoriste za nezakonito centraliziranje nadležnosti na nivou BiH, suprotno nadležnostima koje BiH i entitetima daje Ustav BiH – navodi se u izvještaju.

Zanemarit ćemo činjenicu da je nametanje entiteta kao nivoa vlasti koji vodi vanjsku politiku države BiH u suprotnosti sa Ustavom BiH, te ćemo se osvrnuti na konkretan primjer priložen kao "dokaz" postojanja tendencija da se ANP-om izvrši prenos nadležnosti sa entiteta na državu BiH.

- U predloženom ANP-u kaže se da će "BiH posebnu pažnju posvetiti nastavku procesa primjena standarda NATO, i nastaviti reformu sigurnosnog sektora, a naročito reformu policije” – piše u izvještaju.

U pojašnjenju se navodi procjena da se reforma policije odnosi na "neuspjeli pokušaj visokog predstavnika da na nivou BiH centralizira sve nadležnosti nad policijom".

- To je suprotno nadležnostima koje nivou BiH dodjeljuje Ustav BiH. Među njima se ne nalazi nadležnost nad policijom – pojašnjava se u izvještaju.

U nedostatku konkretnih zamjerki na račun predloženog sadržaja ANP-a kao posljednjeg koraka ka aktiviranju MAP-a, Vlada RS-a je citiranu odredbu protumačila isključivo kao namjeru "centraliziranja nadležnosti nad policijom", a ne, primjera radi, kao potrebu reformiranja policije s ciljem povećanja sigurnosti građana, unapređenja njene efikasnosti, poboljšanja kapaciteta za borbu protiv sigurnosnih izazova i povećanja standarda rada policajaca ili, što je još važnije, depolitizacije rada policijskih agencija.

Upravo je unapređenje navedenih segmenata jedna od važnijih obaveza BiH na njenom evropskom putu, za kojeg se predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik deklarativno zalaže, te ostaje misterija zašto je ta obaveza neprihvatljiva samo ukoliko se navodi u kontekstu NATO puta.

Nije to jedina nedosljednost Milorada Dodika i političke strukture koju predvodi kada je NATO put BiH u pitanju. Ne odnosi se ta nedosljednost samo na zakone i odluke koje su kadrovi SNSD-a usvajali i potpisivali za potrebe integracija u Alijansu već i na, kada govorimo o svježijim iskustvima, aktiviranje MAP-a kao koraka koji ne znači po automatizmu i članstvo u NATO-u.

Danas se vlast entiteta RS očajnički bori protiv aktiviranja MAP-a jer ih, tvrde, obavezuje Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti entiteta RS, za koju je Ustavni sud tog bh. entiteta utvrdio da nije pravno obavezujući dokument već samo politički stav.

Rezolucija je usvojena u oktobru 2017. godine, a Dodik je, primjera radi, u aprilu 2018. godine u intervjuu za Oslobođenje tvrdio da MAP nije sporan.

- Predsjedništvo BiH jeste donijelo odluku vezanu za proces pridruživanja NATO-savezu koji se zove MAP. I u tom pogledu jeste i naš stav bio da nemamo nikakav problem s MAP-om i da se ta odluka donese na nivou Predsjedništva. Ali to je MAP. Tako i treba to tumačiti – kazao je Dodik.

MAP je postao sporan tek nakon serije Dodikovih sastanaka sa ruskim ambasadorom u BiH Peterom Ivancovim, koji su uslijedili nakon oktobarskih izbora i preuzimanja mandata u Predsjedništvu BiH, što ide u prilog tezi da protivljenje aktiviranju MAP-a nije motivirano rezolucijama, reformama ili prenosima nadležnosti već nalozima iz Moskve, kojoj se dalje širenje NATO-a u kosi sa interesima u ovoj regiji.