U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je održan sastanak predstavnika Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i predstavnika gradova, kantona i općina na kojem je prezentirano postojeće stanje u Memorijalnom centru nakon čega je potpisan i Memoranduma o razumijevanju i saradnji s kantonima, općinama i gradovima, javlja Anadolu Agency (AA).

Inicijalni poziv koji su potpisali Memorijalni centar Srebrenica-Potočari te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH upućen je polovinom novembra svim kantonima, općinama i gradovima FBiH, a kao rezultat je dogovoren Memorandum o razumijevanju i saradnji.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, izjavio je da Memorijalni centar u ovom trenutku iz državnog budžeta dobija nešto malo više od 500 hiljada maraka.

-To je ono što je dovoljno za plaće, održavanje i komunalije. Mi nemamo novca da radimo ono što je naš glavni posao. Nemamo novca da pokušamo sačuvati lokaciju na kojoj se nalazi Memorijalni centar. Nemamo novca da radimo vlastite istraživačke projekte i ova, da kažem, mini donatorska konferencija je sazvana s tim ciljem. Ono što je meni jednako važno, ako ne čak i važnije nego novac, je da se pokaže da Srebrenica nije samo naša briga. Ona jeste naša briga, naravno, ali nije samo naša briga, nego da je riječ o javnom dobru. Ono što mogu reći na temelju odziva je da je danas ovdje nekih 40-ak načelnika, gradonačelnika i predstavnika drugih nivoa vlasti. Stvorila se neka kritična masa koja Memorijalni centar i očuvanje sjećanja na genocid smatra javnim dobrom i spremna je da tome doprinese - kazao je Suljagić.

Istakao je da je vrlo važno da je riječ o grantu iz budžeta općina i kantona i, kako je rekao, "to nije sadaka koja se dobija jednom godišnje za obilježavanje i pokop, a ideja je da to bude svake godine, a iznos je ograničen - dobrom voljom i mogućnostima".

-Lokacija je fizički ugrožena. Dakle, ona propada posljednjih 10-15 godina. Curi nam krov. Voljeli bismo da se fokusiramo na konzerviranje te lokacije, a za početak da probamo rekonstruisati infrastrukturu jer ne možemo govoriti o izložbama i arhivi ako nam curi krov - rekao je Suljagić.

Kada Hotić, iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", istakla je da je vrlo važno da se pruži podrška radu Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

-Memorijalni centar je urađen da, prije svega, ukop žrtava genocida u Srebrenici, i Memorijalni centar je mjesto koje bilježi vrijeme zločina i genocid. Jednostavno, Memorijalni centar će se truditi da ostane kao dokaz, opomena i svjedok minulih događaja - kazala je Hotić.

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, je istakao da je vrlo važno da se u budžetima institucija općinskog, kantonalnog i entitetskog nivoa nađe stavka za finansiranje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

-Vi znate da je u državnom budžetu za Memorijalni centar osigurano 500 hiljada KM, što se pokazalo nedovoljnim i nedopustivo je da Memorijalni centar nema dovoljna finansijska sredstva. Stoga, na ovakav način želimo da jednu značajnu finansijsku podršku damo Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari da mogu pokrenuti svoje projekte i da adekvatno vode posao - kazao je Osmanović, napominjući da je vrlo važno da se iskaže spremnost da se finansijski podrži Memorijalni centar.

-Ono što mi očekujemo je da na općinskom, kantonalnom i entitetskom nivou postoji stavka u budžetu za finansiranje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari koja će biti u narednih 50-100 godina, i da se zna da je neka općina prisutna u finansiranju tog značajnog projekta - rekao je Osmanović te objasnio da to više neće biti na dobrovoljnoj osnovi nego će postojati stavka o finansiranju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakla je da je ključno da Srebrenica ne bude poznata samo 11. jula nego da Memorijalni centar Srebrenica-Potočari postane centar kulture sjećanja.

-Važno je da kao predstavnici državnih organa učinimo svi zajedno sa ostalim nivoima vlasti da se ovaj Memorijalni centar pretvori u centar kulture sjećanja i učinimo da žrtve u Srebrenici čiji su ostaci tamo pokopani postanu nešto sto će opominjati i da se nikome i nikada više ne desi Srebrenica. Ovo je posebno potrebno u trenutku kada smo svjesni da je sve više negiranja ratnih zločina i presuda - rekla je Borovac, te dodala da se samo aktivnim učešćem svih nivoa vlasti može uraditi nešto.

-Zajednički možemo pomoći da poruke iz Srebrenice budu poruke mira i poruke da naši narodi steknu povjerenje, govoreći istinu, i da na ovim prostorima i u cijelom regionu imamo prijateljske odnose - zaključila je ministrica Borovac.