Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zbog registra koji još nije uspostavljen, ne zna se tačan broj oboljelih, ali se procjenjuje da ih ima oko 5.000, kaže dr. Amel Amidžić, specijalist neurologije i subspecijalist intenzivne neurologije u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u povodu 11. aprila, Dana Parkisonove bolesti koji se u svijetu obilježava s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, simptomima i liječenju ove teške neurološke i psihijatrijske bolesti.

Obolijevaju i mladi

Stručno kazano - "Parkinsonova bolest nastaje zbog neurodegeneracije negrostrijatnog kompleksa neurona koji proizvode neurotransmiter dopamin". Okidač, ističe Amidžić, može biti neka stresna situacija, neka bolest, upala u organizmu.

- Sve ono što mozak može oštetiti kratkotrajno, može biti i okidač za Parkinsonovu bolest nakon čega se javljaju prvi simptomi. Uglavnom su to osobe iznad 60 godina života, iako ja imam pacijente i sa 35, pa čak i jednog momka koji ima 25 godina - navodi Amidžić.

Bolest ima šest stadija, a simptomi se dijele na nemotorne, kao što su depresija, kognitivne tegobe, te na motorne poput tremora, ukočenosti, usporenosti pokreta, kretanje sa sitnim koracima te vrtoglavica i nestabilnost.

- Ponekad prvi simptom bude vrtoglavica i nestabilnost, Međutim, mnogi tremor (drhtave ruke) povezuju sa Parkinsonom, ali treba znati da je samo 20 posto svih tremora povezano sa tom bolešću. Ostali su esencijalni i drugačije se tretiraju. Ono što bih istakao je da se ranim prepoznavanjem simptoma bolesti može započeti sa liječenjem, a dobrim odgovorom na antiparkinsonike bolest se može držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima tako omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje - dodaje neurolog.

U tretmanu bolesti neophodan je timski pristup koji podrazumijeva neurologa, psihijatra, fizijatra i neuropsihologa. No problem u BiH je taj što pacijentima nisu dostupni novi lijekovi.

- Ne znam iz kog razloga ti lijekovi, ako su godinama dostupni pacijentima u Evropskoj uniji, ali i u regiji poput Srbije i Hrvatske, nisu na raspolaganju i našim pacijentima. Do koga je, da li do Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ili entitetskih ministarstava zdravstva, to bi trebalo utvrditi. Dok se to ne uradi, pacijenti se dovijaju na razne načine, preko familije, poznanika, dijaspore iz Austrije i Njemačke. Posebno izražen je nedostatak tzv. parenteralnih lijekova koji se primaju kao infuzija u bolnicama jer nisu registrirani - navodi Amidžić.

Kaže kako su u našoj zemlji lijekovi za Parkinsonovu bolest razdvojeni kao tablete i kapsule, dok je u regiji i zemljama EU-a četiri ili pet lijekova sadržano u jednoj tableti.

- Pacijent u Hrvatskoj i Njemačkoj popije jednu ili dvije tablete u toku dana, a u BiH mora uzeti od 10 do 15 tableta. Osim toga, postoje i novi lijekovi za bolest koji našim pacijentima nisu dostupni. Onaj ko se odluči kupovati vani, mora imati dubok džep, jer svi ti lijekovi jako su skupi. Tako jednomjesečna terapija košta oko 100 eura, s tim da takvi pacijenti dodatno uzimaju još neke medikamente jer uz Parkins imaju visok pritisak, dijabetes..., što dodatno povisuje troškove.

Uskraćeni i za efikasni tretman

Ali to nije sve. Pacijenti u BiH u postupku liječenja uskraćeni su i za tretman duboke moždane stimulacije (DBS). Radi se o neurohirurškom tretmanu kod kojeg se, prema riječima Amidžića, kroz vrlo male otvore na kostima glave implantiraju dvije elektrode u mozak, koje se potom spajaju sa neurostimulatorom postavljenim ispod kože kod ključne kosti (slično pacemakeru), a potom povežu na tablet.

- Imao sam priliku biti u Turskoj kod profesora Alija Zirha koji je po toj proceduri najpoznatiji u svijetu. Nakon implantacije stimulatora uključuje se vrlo mala količina struje nakon čega neurostimulator stimulira ćelije na ravnomjernu raspodjelu dopamina i neurotransmitera. To uzrokuje da simptomi nestaju ili budu jako smanjeni. Rezultat toga je da pacijent ne koristi četiri ili pet tableta nego jednu li nijednu. Postojala je inicijativa sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) od neurohirurga, koji su me kontaktirali i naveli, kako bi oni u budućnosti voljeli uvesti tretman duboke moždane stimulacije, što je zaista dobra vijest jer KCUS ima jako dobre neurohirurge - ističe Amidžić.

Kako bi se prevenirala bolest, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje konzumiranje organske hrane. Naime, u naučnim krugovima pesticidi se dovode u vezu sa nastankom Parkinsonove bolesti.

- Akcenat je na zdravom životnom stilu koji podrazumijeva upotrebu organski uzgojene hrane bez pesticida i herbicida, unošenjem dovoljne količine omega 3 masnih kiselina, vitamina D te više fizičke aktivnosti - zaključio je Amidžić.