Međutim, kada su okolnosti konačno primorale donosioce odluka da posegnu za tim sredstvima kako bi spasili ekonomiju i zdravstveni sistem, iznenada su se nekeda najglasniji zagovornici umanjenja iznosa novca iz budžeta namijenjenog strankama pretvorili u najveće protivnike te mogućnosti.

Za predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermina Nikšića je reduciranje finansiranja političkih partija "početak konačnog obračuna sa opozicijom".

- Javna je tajna da je to udar na opoziciju posebno SDP, Našu stranku i Narod i pravdu – požalio se Nikšić tokom obraćanja kolegama iz Partije evropskih socijalista.

VEZANI TEKST - Vapaj iz Alipašine 41: Nikšić se žali što će već osiromašeni SDP dobiti manje novca iz budžeta

Prema zvaničnim podacima, u periodu od 2004. do 2016. godine SDP je iz budžeta svih nivoa vlasti dobio 34.204.352 KM. Oko 20 miliona KM se svake godine izdvaja iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH za finansiranje političkih stranaka. Na federalnom nivou je taj iznos posljednjim rebalansom Budžeta umanjen za 1,8 miliona KM i u ovoj godini će iznositi "samo" dva miliona KM.

Iako bi teret aktuelne krize trebali snositi svi, prebacivanje manjeg dijela tog tereta na političke stranke je za SDP udar na tu političku stranku. Njihovo mišljenje ne dijele predstavnici najugroženijih kategorija koji također snose dio tereta krize.

- To su reakcije onih nehljebovića koji nemaju drugo zanimanje nego politiku cijeli život. Upravo opozicija se buni jer sve što su manji, manje dobijaju para. Pare se dobijaju prema broju zastupnika i broju vijećnika. Zavisi koliko je velika stranka, toliko dobija novca i to dobija od općine, kantona do FBiH i države, a potpuno neopravdano. Svaki zastupnik ili vijećnik prima plaću i paušal, ili samo paušal, a to je potpuno višak što dobijaju stranke za svoje djelovanje – kazao je za Faktor Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ističe da u Savezu smatraju da se finansiranje političkih stranaka treba svesti na minimum, te da su penzioneri ti kojima je, kako je kazao, najviše uzeto u ovoj krizi.

- Mala je to suma, oko 2,5 posto, ali u pitanju je red veličina. Nas je penzionera 420.000 i da je to bilo samo dva do tri posto, to se nakupi godišnje oko 60 miliona. Mi smo sportski rekli da nema problema, nećemo na proteste, podržavamo odluku Vlade, ali smo zamolili da teret ove krize podnesu svi faktori u društvu. Prema tome, potpuno je neosnovana reakcija tih stranaka koje se bune protiv toga što im je smanjen fond za finansiranje tih stranaka – ističe Mehić.

Tvrdnje pojedinih zastupnika da je umanjenje iznosa novca za finansiranje stranaka "udar na demokratiju" je ocijenio kao demagogiju.

- Jedanput je dobro rekao Zlatko Lagumdžija, kada je rekao svojima, a nekadašnjim i mojim SDP-ovcima, da čitav život, koliko godina imaju, nemaju dana staža proizvodnog. Sve što imaju, to je politika. I Mašić i Magazinović i masa jedna njih. Nemaju dana radnog staža. Ti ljudi se bune, a oni ljudi koji se bave politikom, uz svoj profesionalni rad, te ljude treba pozdraviti, a sve ovo drugo je samo bojazan za ličnu gu***, a nikako za stanovništvo, odnosno građane koje predstavljaju – zaključuje Mehić.

Iznos novca namijenjenog političkim strankama, koalicijama i samostalnim zastupnicima je posljednjim rebalansom umanjen i u Kantonu Sarajevo (KS). Umjesto prvobitno planiranih 1.193.600 KM, strankama i zastupnicima će biti podijeljeno 750.000 KM.

Bivši SDP-ov, a sada samostalni zastupnik u Skupštini KS Damir Nikšić nema ništa protiv toga, ali da se njegov iznos ne umanjuje. To bi, ocijenio je tokom rasprave o rebalansu, bilo nekorektno i odrazilo bi se na "stanje demokratije".

- Jer vidite, ako mi, male stranke koje smo na početku jedne političke avanture, ne uspijemo platiti svoje kancelarijske prostore, račune za struju, grijanje, vodu koji idu uz njih, mi nećemo imati ni adresu za djelovanje, a bez adrese ćete nas ugasiti – zavapio je Nikšić.

Pored plaće, paušala i ostalih pripadajućih naknada, Nikšić iz budžeta po osnovu finansiranja stranaka i zastupnika dobija i 1.600 KM mjesečno. Ako mu se taj iznos umanji, to bi, tvrdio je na sjednici, moglo rezultirati "iseljavanjem građana opozicije iz ovog grada i ove zemlje".

VEZANI TEKST - Nakon Nermina i Damir Nikšić traži da se njihovim strankama ne smanjuju izdvajanja iz budžeta: "Građani će otići iz Sarajeva"

Još jednu zanimljivu tezu je Nikšić podijelio sa javnošću, a to je da stranke u vlasti preko kantonalnih institucija i preduzeća raspolažu budžetom, te da mogu taj novac "na ovaj ili onaj način nadomjestiti", za razliku od opozicije. Ta mogućnost, koju je Nikšić predstavio kao sasvim normalnu, objašnjava činjenicu da se u vremenu vladavine "šestorke" grčevito borio za kontrolu nad nekoliko institucija i javnih preduzeća, zbog čega se čak i fizički obračunavao na sastancima.

Na Nikšićev emotivni istup, kojim je nastojao uvjeriti kolege da će se građani iseljavati iz BiH ako on ne bude dobijao punih 1.600 KM za tekuće troškove samostalnog zastupnika, reagirala je njegova kolegica Bibija Kerla.

- I ti ćeš sad meni pričati da tebi trebaju pare za kancelariju koju imaš u Skupštini KS, sad ćeš mi pričati da ti trebaju pare za telefon koji plaća Skupština KS i sad ćeš ti meni reći da ja tebe potcjenjujem zato što si ti samostalni zastupnik. Mogla sam i ja biti samostalni zastupnik šest godina, pa sam mogla uzeti 400.000 KM i da mirne duše sljedeće četiri godine kažem: "Željko Komšiću, hvala ti, ali ti nisi više moj predsjednik" – kazala je Kerla.

Od svih stavki koje su reducirane u prijedlozima rebalansa budžeta na svim nivoima, opozicione zvaničnike je najviše pogodilo smanjenje novca za stranke i zastupnike, a ne, primjera radi, reduciranje izdvajanja za socijalno ugrožene kategorije, što je u suprotnosti sa deklarativnim karakterom političkih opcija kojima pripadaju. Zbog smanjenja novca za finansiranje stranaka su listom svi zastupnici glasali protiv predloženih izmjena, koje su ipak usvojene većinom glasova stranaka koje čine vlast.