Žalba je podnesena Sekreterijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa zbog nedostatka zaštite gornjeg toka rijeke Neretva od planiranih osam hidroenergetskih objekata.

Planirani projekti na tom području su hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana, koje čine hidroeneregetski sistem (HES) Gornja Neretva.

Te hidroelektrane će pretvoriti veći dio gornjeg dijela rijeke, dionice od oko 30 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi.

Žalba tom sekreterijatu uslijedila je nakon žalbe koju je ta grupa organizacija podnijele ranije ove godine Sekreterijatu Energetske zajednice, ističući ozbiljne nedostatke u postupcima izdavanja dozvola za te projekte.

- Procjene utjecaja na životnu sredinu urađene za te projekte identifikovale su nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, ali je ipak zaključeno da projekti mogu ići u realizaciju. Iako je područje neadekvatno istraženo, poznato je da su prisutne rijetke vrste, uključujući medvjede, vukove, vidre i rakove, kao i određenu vrstu pastrmke – navodi se u saopćenju.

Centar za životnu sredinu pokrenuo je u maju i upravni spor protiv odluke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog odluke da za prvu fazu projekta HES Gornja Neretva nije potrebna procjena utjecaja na životnu sredinu.

Odluka je, kako kažu, donesena uprkos tome što je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa izrazio protivljenje planiranom projektu Gornje Neretve i naglasio da će hidroelektrane imati ogroman utjecaj na rijetke, endemske i reliktne vrste.

- Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka rijeke Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosistem. Ove projekte treba zaustaviti zbog izuzetne vrijednosti tog područja. Nikakve mjere ublažavanja ne bi mogle sačuvati to područje - istakla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje "Sačuvajmo Plavo srce Evrope" iz Centra za životnu sredinu.

Kampanja se provodi na zaštiti najvrijednijih rijeka na Balkanu, od izgradnje hidrolektrana. Kampanju koordinišu nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je zajedno sa partnerskim organizacijama iz država Balkana. Lokalni partneri u Bosni i Hercegovini su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar Sarajevo.

- Gornji tok rijeke Neretve prirodni je dragulj Balkana. Sa okolnim netaknutim šumama, čini područje divljine koje je bez premca u Evropi. Hidroenergetski projekti ne bi samo uništili taj ekosistem, već bi i Bosna i Hercegovina prekršila ratificirane međunarodne sporazume. Zbog toga podnosimo ovu žalbu - naglasio je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje "Sačuvajmo plavo srce Europe" iz Riverwatcha.