Dovoljan unos tečnosti okosnica je pravilnog rada organa, a svako njeno narušavanje može imati ozbiljne posljedice za zdravlje i život osobe.

Više je načina kojima se može odrediti koliko bismo dnevno trebali unijeti tekućine u odnosu na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba.

Ali, kada je riječ o zdravoj populaciji odnosno pojedincu, Instutute of medicine postavlja jedan od najboljih modela pravilne hidracije vrlo dobro poznat svima, a to je osam čaša vode dnevno.

Ova preporučena količina vode podrazumijeva litar i po do dva litra vode na dan, što je prosječna potreba za tekućinom svake odrasle osobe.

Kod hidracije nije važna samo količina i vrsta tekućine, već i pravilno pristupanje njenom unosu, jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno provoditi sve svoje metaboličke procese.

Zato se preporučuje da se u periodu od devet do 21 sat popije oko pola litra vode tokom svaka tri sata, odnosno ukupno oko dva litra vode.

Onima koji se bave bilo kakvom tjelesnom aktivnošću, rade teže fizičke poslove ili se pojačano znojetrebaju unositi nešto više tekućine.  Oni, osim vode, gube i elektrolite, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno "ispira“, što dovodi do hiponatrijemije ili tzv. trovanja vodom.

Kako osim vode dolazi i do gubitka mnogih minerala poput natrija, kalija i magnezija, najbolje ih je nadoknaditi konzumiranjem prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađenih čajeva, supa, variva te medicinskih pripravaka – oralnih rehidracijskih otopina (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralnim tvarima.

Odličan izvor tekućine pruža i mlijeko i fermentirani mliječni napici, koji se posebno preporučuju djeci.

Puno je ideja kako se možemo osvježiti tokom velikih vrućina, i istovremeno pravilno rehidrirati tijelo.

Uživanje u rashlađenom voću značajno doprinosi unosu tekućine u organizam, pa tako jedna kriška lubenice od 300 grama, dvije kriške dinje ili jedan veliki krastavac mogu zamijeniti jednu čašu vode od 250 ml.

S druge strane jedna cijela papaja sadrži čak pola litra vode.

Kao alternativu klasičnom konzumiranju, voće poput breskve, dinje, lubenice, limuna, jagode ili borovnice u obliku zaleđenih kockica, možete iskoristiti za pripremanje aromatizirane vode bez dodanog šećera, a dobit ćete napitak bogat vitaminima i mineralima.

Evo nekoliko preporuka čime ćete najbolje hidrirati organizam kada vani prži sunce:

Obična izvorska voda

Voda najviše osvježava, a ne sadrži nijednu kaloriju. Uvijek imajte na umu da je na visokim temperaturama znojenje pojačano i da morate nadoknaditi izgubljenu tečnost. Zato je voda pravi izbor za vrele ljetne dane.

Popijte najmanje litar i po mineralne vode na dan, a ako se bavite sportom, dozu povećajte na dva litra.

Svježi voćni sok

Svježe cijeđene voćne sokove najbolje je piti ujutru, prije doručka ili uz njega, jer su oni prava riznica vitamina i minerala. Napravite ih neposredno prije konzumiranja jer je postotak vitamina i minerala u njima tada najveći.
Sokovi ipak ne mogu zamijeniti voće, pa ga jedite nekoliko puta u toku dana.

Mrkva - svježe iscijeđen sok od mrkve stimulira diobu i rast ćelija, povećava imunitet i oštrinu vida. Mrkva čisti jetru, normalizira njene funkcije i ubrzava izbacivanje suvišne tečnosti iz organizma.

Cvekla – bogata je vitaminima i mineralima koji su neophodni za proizvodnju eritrocita. Sadrži mnogo više joda nego drugi sokovi, a pošto ima i dosta magnezija, jača nervni sistem i pomaže kod nesanice i nervoze. Sok od cvekle pije se hladan.

Grejpfrut- slično kao i jabuka, u želucu brzo stvara osjećaj sitosti. Zahvaljujući sastavu i sadržaju vlakana, grejpfrut u tankom crijevu smanjuje resorpciju holesterola i triglicerida. Sadrži mnogo kalija, a ima i diuretski učinak. Također, sok od grejpfruta sjajan je za skidanje celulita.

Limunada

Uz to što je iznimno bogata vitaminom C, svježe iscijeđena limunada sadrži i niz drugih vitamina poput riboflavina, te minerale i elemente u tragovima - kalcij, kalij, magnezij i fosfor. Istraživanja su pokazala da je sok limuna pomoćnik u podizanju nivoa dobrog HDL holesterola, te sprečava oksidaciju lošeg holesterola, a time štiti srce i krvne žile. Vitamin C je antioksidans i pomoćnik za lijepu kožu.

Ne izbjegavajte čaj

Zbog kofeina i tanina koje sadrži biljni čaj, kao što je nana, kamilica, šipurak, zohva..., razgrađuje rezervne energetske materije. Sadrži i flavonoide, koji su pet puta efikasniji od vitamina C i E. Osim toga, čaj je sjajan diuretik, pa ljekari savjetuju da u toku dana popijete oko dva litra ovog dragocjenog napitka, koji će vam pomoći da iz organizma izbacite sve štetne materije.
Da bi čaj imao što manje kalorija, pripremite ga sami bez šećera ili ga blago zasladite. Izbegavajte kupovne ledene čajeve jer sadrže previše šećera.

Zeleni i žuti čaj

Dva različita proizvoda kojima je temelj ista biljka, Camelia sinensis, razlikuju se po boji i okusu. Uz to što tijelu na ukusan način vraćaju tekućinu izgubljenu znojenjem, zeleni i žuti čaj sadrže mnogo korisnih antioksidansa, među kojima je najpoznatiji polifenol epigalokatekin galat ili ECGC za koji istraživanja govore da štiti od raka, pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, te jača mentalene sposobnosti i pridonosi dugovječnosti.

Sok od paradajza

Zbog velike količine karotenoida likopena, tvari za koju istraživanja pokazuju da štiti od raka i srčanih bolesti, sok od paradajza mnogima je omiljeni napitak. Bogat kalijem, te vitaminom C, pomaže u pravilnom radu srca, živčanog i disajnog sistema. Sok od paradajza također je pomoćnik u dijetama, a treba ga piti razrijeđenog u omjeru jedan dcl soka i dva dcl vode.