open-navfaktor-logo
search
Pitali smo pulmologa
Prim. dr. Tokić objasnio koji simptomi prate virusnu, a koji bakterijsku upalu pluća
Poprilično visoke oscilacije u temperaturama ovih dana od jutra do večeri odražavaju se i na otpornost organizma, a u narednim mjesecima, uz COVID-19 te prehladu i gripu, bit će popriličan izazov sačuvati zdravlje, kaže prim. dr. Mahir Tokić, specijalista pulmolog.
27.09.2021. u 19:19
get url
text

Prema njegovim riječima, građani se neozbiljno odnose prema svom i zdravlju najmilijih navodeći primjer lošeg odziva na vakcinaciju protiv COVID-19.

Prim. dr. Mahir Tokić, pulmolog

- Visoka smrtnost od koronavirusa u BiH, i to uglavnom onih koji nisu vakcinisani, sve bi nas trebala zabrinuti, a posebno one koji to odbijaju. Na raspolaganju su nam različite vrste vakcina i ne vidim nijedan logičan razlog zašto ne otići i imunizirati se i tako zaštititi sebe i druge. Istina je da se i vakcinisani mogu zaraziti, tako je uostalom i sa gripom, oni koji su vakcinisani, mogu je dobiti, ali sa znatno slabijim simptomima i bez komplikacija – ističe Tokić.

Češći boravak na svježem zraku te adekvatna prehrana, obogaćena voćem i povrćem, tokom jeseni i zime sačuvat će respiratorni sistem od virusa i bakterija.

- Kad god je moguće izbjegavati zatvorene prostore i smanjiti kretanje u vrijeme visoke vlažnosti zraka koja direktno negativno utječe na stanje disajnih puteva i gornjih i donjih jer utječe da se virusi lahko prenose i na taj način napadaju respiratorni sistem – kaže Tokić.

Upala pluća je akutno upalno stanje koje je obično uzrokovano virusima ili bakterijama. Pacijent otežano disanje zbog čega dolazi do slabog protoka kisika u krv. Upravo zbog toga važno je na vrijeme, kaže Tokić, detektirati da je riječ o upali pluća jer posljedice mogu biti ozbiljne.

Bakterijsku upalu prate: povišena temperatura, kašalj sa iskašljavanjem obojenog sekreta (žut, zelen, smeđkast...), bol u prsima. Kod virusne upale pluća javlja se suhi podražajni kašalj, a na slušalice ljekar uglavnom, dodaje Tokić, ne čuje neke posebne "fenomene."

- Klinička slika i radiogram pluća (snimak pluća), uz laboratorijske nalaze, osnov su za dokazivanje virusne upale pluća. Kod virusne infekcije u laboratorijskim nalazima možemo imati smanjen broj bijelih krvnih zrnaca – leukocita. Sedimentacija ne mora biti izražena. No, i pored toga, virusna infekcija puno je ozbiljnija u odnosu na bakterijsku. Ona se ne može liječiti antibioticima, osim u slučajevima komplikacija i to naravno, određuje ljekar. Kod onih koji imaju hronični bronhitis, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, dijabetes, bez obzira na to što nemaju nikakve simtome, poželjno je sedam dana uključiti antibiotik kako bi se disajni organi pripremili. Time će se izbjeći situacija da se na upalne procese, koje kod takvih osoba već postoje, "ne nakaleme" virusi i bakterije – naglašava Tokić.

Pulmolog se osvrnuo i na česte situacije na početku pandemije kada su mnogi oboljeli od COVID-19 "na svoju ruku" uzimali lijekove.

- Upoređivati svoju kliničku sliku sa onom članom porodice, familije ili prijateljem, i uzimati lijekove koji su nekom drugom ordinirani, je suludo. Također, tražiti savjete ljudi onih koji su preboljeli COVID-19 preko društvenih mreža vrlo je opasno. Takav eksperiment može ozbiljno ugroziti zdravlje. Ukoliko se javi temperatura, kašalj, opća slabost, bolovi u mišićima, malaksalost, glavobolja, što su faktori koji su dokazani kod COVID-19, potrebno je javiti se u Covid-ambulantu, a ljekar će utvrditi prisustvo koronavirusa ili je riječ o prehladi ili gripi – kaže Tokić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.