Ponedjeljak, 30.01.2023.
FOTO: AA

Priznanje sedmičnika "Stav": U Bošnjačkom institutu dodijeljene nagrade "25. novembar"

Ovogodišnji dobitnik nagrade "25. novembar" sedmičnika "Stav" za životno djelo je prof. dr. Dževad Jahić, dok je laureat za knjigu godine književnik Zlatko Topčić i to za roman "28.06.1914." (Izdavačka kuća "Planjax", Tešanj).

Nagrađeni mladi pisac za najbolji neobjavljeni rukopis je Haris Plojović.

Ova nagrada dodjeljuje se sedmu godinu zaredom, a visoki pokrovitelj ovogodišnje dodjele je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić. Generalni sponzor je "BH Telecom", a sponzor "BH Pošta".

FOTO: AA

Filip Mursel Begović, glavni i odgovorni urednik sedmičnika "Stav", naglasio je da je "Stav" jedini bosanskohercegovački sedmični list, da unutar njega izlazi jedini bosanskohercegovački književni list "Književni Stav", a da je nagrada "25. novembar" bosanskohercegovačka nagrada.

- Nismo imali namjeru polemizirati kada smo pokrenuli ovu nagradu, naša je namjera bila afirmirati naše kulturne i naučne vrednote. No bez obzira na to bilo je zlonamjerenih primjedbi da smo dali ime državno, a da je žiri bošnjački i da su laureati uglavnom Bošnjaci. Što se žirija tiče, ja poštenije i stručnije ljude ne znam, to što su Bošnjaci meni lično je manje bitno u ovom slučaju. Što se laureata tiče, nagrađuje se djelo i ukupni doprinos, a ne nacionalnost. Upravo ti koji su nam to zamjerali boluju od infekcije tzv. nacionalnog ključa.

A zašto bismo mu robovali, mi ovdje obilježavamo antifašističko naslijeđe, ali ne robujemo ni ideologiji komunizma ni trenutnoj političkoj stvarnosti u Bosni i Hercegovini pa da moramo popunjavati kvote - kultura je iznad toga. Na koncu ja ću postaviti pitanje - ne osporavajući neupitnu vrijednost i veliki doprinos drugih naroda - zar treba da se Bošnjaci osjećaju krivima što su upravo oni tvorbeni i najpotentniji dio bosanskogerecegovačke kulture? Zar to treba nijekati - upitao je Begović.

Ultimativne teze izraz su isključivosti

On je, također, govorio i tome kako se ovih dana ponovno nameće dvojba ili Istok ili Zapad.

- Takve ultimativne teze su ustvari samo izraz isključivosti i zapuštenosti duha koji ne može prihvatiti mogućnost interkulturalnih prožimanja kao bogatstvo, a ne prokletstvo. U tom smislu neki su posve krivo shvatili da riječ multikultura podrazumijeva supostojanje, suživot i prožimanje više kultura - i to kojih - pa valjda nacionalnih. Pa iz toga proizlazi da oni koji bi bježući od sebe samih sve internacionalizirali, ne shvataju da ta ista riječ 'internacionalno' podrazumijeva komunikaciju nacionalnih različitosti.

Zapravo je to vrijednost koju nam donose načela evropskih objedinjavanja koje zovemo Evropska unija. Zapravo sve što nam se naoko čini zamršenim ustvari je vrlo jednostavno za one slobodna i znatiželjna duha. Moguće je baštiniti i Istok i Zapad u isto vrijeme, a moguće je baštiniti i 'selam' i 'smrt fašizmu' u isto vrijeme. Ovo govorim referirajući se na proglas Nurije Pozderca u kojem zove narod Bosanske krajine u NOB, završavajući svoj poziv sa "Mahsus selam i smrt fašizmu i sloboda narodu". Nažalost, neki su ovu kompatibilnost, poziv na slobodu i pozdrav miru, dovodili u sukob.

To nije duh 25. novembra, državnog praznika kojim odajemo počast Bosni i Hercegovini kao multikulturalnoj i višekonfesionalnoj zemlji. Slavljenjem ovog praznika mi u biti pristajemo na koncept i bošnjačka i srpska i hrvatska - dodao je.

FOTO: AA

Filolog Dževad Jahić, istaknuti bosnista i dobitnik nagrade za životno djelo, ovom prilikom rekao je da nagrada "25. novembar", kao veliko društveno priznanje, znači, posebno zato što je ovo priznanje, kaže, njegovom trudu i radu u objašnjavanju historijskog bića bosanskog jezika.

- Ovdje je bosanski jezik u pitanju. Zapravo ovdje su u pitanju svi s ovog prostora, mi koji imamo bogato i jezičko i historijsko naslijeđe. Iako je riječ o bogatom jezičkom i historijskom nasljeđu, ono je bilo negirano i prešutkivano. Moji napori su, naučni prije svega, usmjereni na to da naučnom metodologijom objašnjavam fenomen bosanski jezik. Naravno, svaka kultura, ako ne zna kojim putem je prošla, ona ne zna ni kamo će dalje ići.

Nagrada '25. novembar' najvećim dijelom je odavanje priznanja mome višegodišnjem radu na višetomnom Rječniku bosanskog jezika. To nije jedino u što sam uložio veliki trud, ima tu još dosta toga. U ovim našim porazima koje često doživljavamo, mislim na Bosnu i Hercegovinu, jedna od svijetlih tačaka je jedna, mogu reći, tužna pobjeda u borbi za bosanski jezik. Ja sam čovjek koji je već tri decenije aktivan u objašnjavanju tih istina. Profesionalni život sam posvetio bosanskom jeziku, profesionalni život sam stavio u službu objašnjavanja historijskog bića Bosne i Hercegovine kao historijske cjeline - riječi su prof. dr. Jahića.

FOTO: AA

Zlatko Topčić kaže kako je u svojoj dosadašnjem književnom radu dobijao mnoge nagrade, kako domaće tako i međunarodne, ali da mu je nagrada "25. novembar" jedna od najdražih.

- Roman '28.06.1914.' smatram svojim životnim djelom. Unutar ove godine nagrada '25. novembar' druga je nagrada za ovu moju knjigu. Prva je bila ona Fondacije za izdavaštvo, gdje je '28.06.1914.' osvojila prvo mjesto u konkurenciji od 12 djela. Puno mi je srce što sam dobitnik ovog priznanja, ali da sam mogao birati sigurno bih mijenjao kategoriju. Ja bih izabrao onu za mladog pisca - našalio se Topčić.

Pokretanje "Književnog Stava"

Isto tako, Zlatko Topčić pohvalio je napore u vezi s pokretanjem "Književnog Stava".

- Pozdravljam ideju pokretanja 'Književnog Stava', jer je periodika naprosto nužna. Osim književnosti, jako je bitna i recentna književna kritika. Volio bih da imamo i mnogo više sličnih publikacija, da izlaze češće. Ja kada sam, primjerice, objavio svoj prvi rad u časopisu 'Život', dok je još urednik bio Alija Isaković, nisam mogao oka sklopiti cijelu noć. Tada sam pomislio da sam se upisao u 'knjigu pisaca'. Ovim želim ukazati na bitnost postojanja jednog ovakvog časopisa - pojašnjava dobitnik "Stavove" nagrade u kategoriji za knjigu godine.

Haris Plojović i Filip Mursel Begović FOTO: AA

Haris Plojović, koji je nagrađen za zbirku pjesama "Tespih", napominje da je sretan što u regiji postoje mediji koji stoje na raspolaganju mladim autorima, a koje ocjenjuje i vrlo važnim za približavanje književnosti široj publici.

- Ovo priznanje znači mi puno iz više razloga. Zadovoljstvo mi je što dobijam nagradu '25. Novembar' renomiranog sedmičnog lista 'Stav' i sretan sam što je stručni žiri odlučio da baš moj rukopis među brojnim pristiglim ocijeni najboljim. Ovo je, na neki način, i lično i kolektivno priznanje. Lično jer je dodijeljeno meni, kao mladom piscu, a kolektivno jer je ovo svojevrsna nagrada Bošnjacima Sandžaka.

U nedavnoj prošlosti Bošnjaci Sandžaka nisu mogli biti dijelom literarnih konkursa. 'Stav' je napravio most među Bošnjacima u matici, u Bosni i Hercegovini, te Bošnjacima u Sandžaku. Znate, Bošnjaci u Sarajevu, gdje se trenutno nalazimo, i Bošnjaci u Sandžaku nemaju zajedničke samo sebilje, već i jezik, kulturu, historiju i tradiciju. Naravno, i književnost - podvlači Plojović.

Direktor sarajevske Direkcije "BH Telecoma" Faruk Selmanović rekao je da je ova kompanija uvijek bila spremna i da će uvijek biti spremna podržati društveno korisne projekte.

- Uvijek smo bili i uvijek ćemo biti spremni na pružanje podrške društveno korisnim projektima. Mi, kao najveća telekomunikacijska kompanija u Bosni i Hercegovini, posebno smo počašćeni kada smo u prilici podržati projekte u oblasti kulture i umjetnosti. Kultura, kao njega duha, temelj je na kojem se svaka zajednica zasniva, a ne smijemo zaboraviti ni to koliko su kultura i umjetnost našoj domovini dobra donijeli. Mi smo mala zajednica, ali imamo i nobelovce i oskarovce - poruka je Selmanovića.

Faktor pratite putem aplikacija za Android i iOS.
Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh