- Začuo sam rafal i pao, a nisam bio pogođen. Jedan je bio teško ranjen i tražio je da ga dotuku, nije ni plakao… Srpski vojnik je rekao: "Polako, polako".

Ovo su riječi zaštićenog svjedoka RM-297, koji je iskaz dao na suđenju Ratku Mladiću kada je opisivao kako je preživio jedno od najvećih srebreničkih stratišta.

Kako bi podsjetili na ključne iskaze koji su obilježili maratonski postupak protiv Ratka Mladića – od čijeg će hapšenja, nakon šesnaestogodišnjeg boravka u bjekstvu, do izricanja konačne presude proći tačno deset godina i deset dana – Birn objavljuje fotopriču koja sadrži fotografije svih stratišta iz optužnice koja se vezuju za Srebrenicu, svih logora, kao i incidenata u vezi s terorisanjem građana glavnog grada BiH tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Multimedijalna priča je dostupna na prizorizlocina.detektor.ba.

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u utorak, 8. juna, izreći će konačnu presudu Ratku Mladiću. Optužnica ga tereti za genocid počinjen 1995. godine u Srebrenici, kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, kao i 1992. u pet bosanskohercegovačkih općina. Mladiću se sudi i za progone Bošnjaka i Hrvata u 15 općina, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tokom maratonskog prvostepenog suđenja, saslušano je skoro 600 svjedoka i uloženo oko 10.000 dokaza. Na kraju prvostepenog suđenja, Mladić je osuđen na doživotni zatvor. Krivim je proglašen za sve tačke osim genocida 1992. godine. Žalbu na ovu presudu podnijele su obje strane.

U Mladićevoj optužnici spominje se ukupno 19 logora u 11 općina širom BiH, 20 incidenata snajperskih i artiljerskih napada na civile Sarajeva i devet srebreničkih stratišta na kojima je ubijeno preko 7.000 muškaraca i dječaka. Danas ta mjesta u tišini pamte svjedočanstva zločina.

Autor projekta i direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je da je ideja iza ove fotopriče bila da se podsjeti na ključne iskaze suđenja, ali i ukaže na obim zločina za koje se Mladiću sudi.

- Istovremeno smo željeli ukazati na činjenicu da BiH i dalje živi strašne posljedice rata – što fotografije sasvim jasno pokazuju. Većina lokacija nije obilježena, a neka potpuno propadaju. Naša kultura sjećanja treba da pamti ove lokacije - rekao je Džidić.

Fotografi koji su obišli sve lokacije jesu Kemal Softić i Nidal Šaljić, a fotopriča koristi i arhivske agencijske fotografije.

- Težili smo simbolici koja povezuje stradanja s novim životom i rekonstrukcijom - kazao je Softić.

Šaljić je rekao kako je "cilj bio fotografijom ovjekovječiti prošlost i sadašnjost u svakom mjestu, izvući emociju u oku posmatrača – i ostaviti to u svojevrsno naslijeđe i nauk za danas i za budućnost".