Većina ih je registrovana na svega tri adrese i uz pomoć jedne firme koja za novac obećava dobijanje bh. državljanstva. Ali u stvarnosti se firme susreću sa odbijanjem domaćih banaka da im otvore račun iz straha od međunarodnih sankcija.

Posao je procvjetao za Kemala Muratovića nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ovaj privatnik godinama nudi strancima da u Bosni i Hercegovini osnuju kompanije i za određenu cijenu dobiju bh. državljanstvo. Na adresu svoje posredničke firme u trospratnoj zgradi u sarajevskom naselju Hrasno u posljednjih godinu dana registrovao je najmanje 15 firmi čiji su vlasnici Rusi, piše Detektor.

U jesen 2022. godine imao je posebnog klijenta.

Pomogao je Igoru Chasnyku da registruje kompaniju "Chasnik" sa širokim spektrom djelatnosti. Muratović, koji je godinama živio u Ruskoj Federaciji, čiji jezik poznaje, tvrdi da nije znao ko je njegov klijent.

Na tamošnjoj državnoj televiziji Chasnyk je prikazivan kao direktor na projektima najvećih plinskih kompanija u Rusiji, a zvanična stranica predsjednika je izvještavala o posjeti Putina tokom koje je Chasnyk bio domaćin. Zbog pozicije u kompaniji "Yamal LNG" Ukrajina danas drugim zemljama predlaže da sankcionišu Chasnyka uz obrazloženje da prihodi od plina pomažu Rusiji da finansira invaziju.

- Ako je ova registracija povezana s djelatnošću "Yamala" i "Novateka", onda je to sigurno povezano s pokušajem zaobilaženja sankcija ili s nekim političkim i međunarodnim odnosima - smatra Mikhail Maglov, istaknuti ruski aktivista koji se danas iz azila u Litvaniji bavi antikoruptivnim inicijativama koje targetiraju zvaničnike u Rusiji.

"Yamal" je za Putinov režim važna kompanija, u kojoj Chasnyk ima visoku poziciju, objašnjava Maglov, ali sam Chasnyk kao rukovodilac ima ograničen utjecaj u Rusiji. Maglov kaže da je teško sa sigurnošću reći koja je stvarna namjera otvaranja firme u BiH.

- Moguće je da on jednostavno želi da ode iz Rusije i da premjesti neki prikupljeni kapital - dodaje on i objašnjava da su se sankcije do sada uvodile vlasnicima kompanija, ali masovnih sankcija za rukovodioce još uvijek nema, niti ih on lično očekuje uskoro.

Ruski državljani s kojima su razgovarali novinari Detektora izbjegavaju jasno reći šta misle o invaziji i zašto osnivaju firme u Sarajevu.

U BiH trenutno ima 70 firmi u kojima su vlasnici ruski državljani. Čak 30 firmi je osnovano ili kupljeno u posljednjih 12 mjeseci, a sagovornici Detektora kažu da trećina ne može poslovati jer nisu u mogućnosti da otvore glavni transakcijski račun. Neki su premostili ovaj problem tako što su kupili već postojeće firme sa otvorenim računima.

Značajan dio ih je koristio usluge Muratovića, koji već godinama na svom portalu na ruskom jeziku nudi usluge registracije firmi, ali i dobijanje bh. državljanstva. Za tako nešto u BiH ne postoji zakonska garancija kao u drugim zemaljama gdje se državljanstvo može dobiti ulaganjem određene količine novca.

Od rada za oligarhe do firme u Sarajevu

Kemal Muratović u svojoj kancelariji u Sarajevu (FOTO: Detektor)

Na ulazu stambeno-poslovne zgrade u sarajevskom naselju Hrasno nema naznaka da se unutra nalazi više firmi s ruskim kapitalom. Jedna od tabli je ona od "Express Investa", firme Kemala Muratovića. On kaže da ima svoj koncept provjera klijenata, pa tako i Chasnyka.

- U strukturi firme su muž i žena. Ti ljudi su nama dostavili originalne dokumente da nisu nikada kažnjavani, da se protiv njih ne vode nikakvi krivični postupci - objašnjava proceduru Muratović.

Kada čuje o Chasnykovoj ulozi u Rusiji, kaže da mu nije prijatno zbog toga, te da ne zna ništa o njemu i vezama s režimom Vladimira Putina.

- Vodimo računa s kim radimo, vodimo računa onoliko koliko možemo. Postoje, naravno, stvari koje je nemoguće, koje je jako teško provjeriti, postoje ljudi koji mogu mnogo toga da sakriju - nastavlja Muratović.

U Rusiji je Chasnyk imao važne funkcije unutar dvije velike međunarodne kompanije za proizvodnju i prodaju plina. Prema zvaničnim vijestima sa stranice ruskog predsjednika, on je 2017. godine bio domaćin tokom posjete Putina, a ranije i bivšem predsjedniku Dmitriju Medvedevu. To je radio kao jedan od direktora u firmi "Yamal LNG", velikom međunarodnom projektu u kojem je važnu ulogu imao Gennady Timchenko, ruski oligarh koji je zbog prijateljstva s Putinom na listi sankcija SAD-a, nekoliko evropskih država te Japana, Australije i Novog Zelanda.

Većinski vlasnik "Yamal LNG-a" danas je firma "Novatek", jedan od najvećih ruskih proizvođača plina, u kojoj je Chasnyk jedan od direktora. Timchenko je u martu 2022. godine podnio ostavku u odboru "Novateka". Osnivaču "Novateka" Leonidu Mikhelsonu Velika Britanija je uvela sankcije u aprilu 2022. godine kao dio paketa protiv "ruske vojne mašine".

Zbog njegove uloge u kompaniji "Yamal LNG", Ukrajina je pozvala druge zemlje da sankcionišu Chasnyka. Na stranici "Rat i sankcije" navodi se Igor Chasnyk Olegovich kao član uprave "Yamal LNG-a". Za ovu firmu se dodaje da je od strateške važnosti ruskim vlastima da osiguraju prihode u budžet vlade koja je odgovorna za rat u Ukrajini. Stranica ne navodi datum rođenja Chasnyka niti dodatne detalje.

U registru Općinskog suda u Sarajevu navedeno je identično ime, uz koje stoji godina rođenja 1970. Prema jednom od ovlaštenih servisa za dijeljenje podataka o kompanijama u Rusiji, Igor Chasnyk Olegovich rođen 1970. godine navodi se kao jedan od direktora kompanije "Yamal LNG". Također, Chasnyk na fotografiji iz registra suda u Sarajevu isti je kao osoba koja je ugostila Putina prilikom posjete firmi "Yamal LNG".

Prema izvoru Detektora u Graničnoj policiji, on je u posljednjih pet mjeseci dva puta boravio u BiH, gdje je stigao iz Istanbula i Frankfurta. Detektor nije mogao zvanično potvrditi ove navode. Iz Granične policije su odbili zahtjev za podacima o ulasku Chasnyka u BiH.

Chasnyk još nije započeo svoj biznis u Sarajevu, a njegov posrednik Muratović kaže da ga u tome sputavaju banke koje ne žele da mu otvore račun, kao ni većini drugih ruskih državljana.

U Agenciji za bankarstvo Federacije objašnjavaju da banke imaju pravo cijeniti rizike u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Također, banke su dužne primjenjivati restriktivne mjere protiv svih osoba, uključujući i državljane Ruske Federacije protiv kojih su na snazi takve mjere. No kako BiH još ne primjenjuje konkretne sankcije prema Ruskoj Federaciji, bankama je otvorena mogućnost izbora da li žele uvoditi određene restrikcije.

Prema razgovorima i prikupljenim odgovorima banaka, postoji razlika u donošenju odluka banaka. Tako su Detektoru iz Raiffeisen banke rekli da u potpunosti primjenjuju sankcije usvojene u Evropskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Uredu za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Država.

Druge banke sa sjedištem u Evropskoj uniji, kao što su Intesa SanPaolo i UniCredit, nisu odgovorile na upit, kao niti lokalna ASA banka, koja je nakon početka rata u Ukrajini kupila podružnicu ruske Sberbanke u Federaciji. Iz "Ziraat banke" nisu direktno odgovorili da li oklijevaju otvoriti račune firmama s ruskim kapitalom, ali su naveli da značajan broj ruskih državljana ima već ranije otvorene račune.

Prema Muratovićevim tvrdnjama, Chasnyk nije bio te sreće.

- Ta firma je došla do stadija otvaranja glavnog transakcijskog računa, ima uplaćen kapital u banci - pojašnjava on.

Muratović je posrednik za najmanje 25 firmi ruskih državljana, od kojih je većina registrovana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, i to na dvije adrese gdje je on vlasnik poslovnih prostora. Kaže da neke osnivače poznaje odranije jer je nekoliko godina živio u Rusiji, te da neki od njih trenutno nisu u BiH.

Muratović kaže da mu niti jedna banka nije u pisanom odgovoru odbila otvaranje računa zbog straha od sankcija, ali da on vjeruje u to pa je napravio prigovor Agenciji za bankarstvo Federacije.

- Smatram da se bez obzira na ratna dešavanja, ne može svih 147 miliona ljudi snositi odgovornost za jednog čovjeka, ne možete svima uskratiti pravo da rade, da posluju, da funkcionišu. Kako jedni mogu, a drugi ne mogu? - kaže Muratović.

On tvrdi da bi otvaranje računa u nekoj od banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj značilo da moraju prebaciti sjedište u ovaj entitet, ali iz Agencije za bankarstvo Federacije objašnjavaju da to nije neophodno jer banke posluju u oba entiteta i nema nikakvih ograničenja.

Jedan ruski državljanin koji je prije nekoliko godina doselio u BiH kaže da Muratovića poznaje odranije i optužuje ga da nemogućim obećanjima želi prevariti ruske državljane, one koji bježe od rata.

Muratović negira ove navode i objašnjava da 99 posto ljudi iz Rusije koji uđu u BiH dolazi njemu po usluge i da to smeta njegovoj konkurenciji, odnosno drugim posrednicima koji pomažu stranim državljanima otvoriti firme u BiH.

Druge banke kao (ne)moguća alternativa

Leonid Salamatnikov, ruski biznismen i sportista koji je prije pet godina došao u BiH, još je jedna od osoba koje pomažu u otvaranju firmi za ruske državljane. On kaže da njegovi sunarodnici imaju dobru saradnju s bankama iz Republike Srpske. Objašnjava da nema ograničenja da otvore račun i dobiju sve druge potrebne registracije.

- Sve ide redovno, bez obzira na to što su Rusi - kaže Salamatnikov.

On se prije pet godina odlučio iz rodne Rusije doći u Sarajevo. Na jednoj adresi u sarajevskom predgrađu Ilidži registrovano je osam firmi, od kojih pet u posljednjih 12 mjeseci. Svi vlasnici su poznanici Salamatnikova, za koje kaže da su poslovni ljudi i nisu izbjeglice. Potvrdio je da ruski građani pokušavaju prebaciti kapital u BiH bježeći od rata, a situaciju poredi s ratom u BiH, kada su ljudi prebacivali kapital, kako kaže, u evropske države. Na pitanje zašto su sve firme registrovane na jednoj adresi, kaže tu da nema ništa čudno jer se radi o malim kancelarijama i poslovnom okruženju.

BiH ih je, kaže, privukla zbog porezne i bankarske politike i zakonskih olakšica na koje su naišli.

- Zato što ima prednosti u poreznoj politici, ima prednosti u poslovanju i samo zbog toga. Ako bi Antigua i Barbuda, naprimjer, ili Komorska ostrva dali prednosti poput BiH, naravno, vjerujte nijedan ruski državljanin ne bi došao u Bosnu i ne bi osnovao firmu - kaže Salamatnikov.

Salamatnikov je na razgovor doveo Aubekira Batchaeva, ali on o svom dolasku ne želi razgovarati. U njegovo ime govori Salamatnikov, koji kaže da je Batchaev preko Muratovića osnovao firmu sa sjedištem u Halilovićima, u jednoj od zgrada u Muratovićevom vlasništvu. Još nije krenuo s poslom.

- Ja ga dobro poznajem zato što znam nekoliko ljudi koji su došli kod njega - kaže Salamatnikov i objašnjava da je za državljanstva traženo od 10.000 do 50.000 eura.

- I počeli su praviti neke druge opcije. Zato ga dobro poznajem - prepričava Salamatnikov kako poznaje Muratovića.

Sistem je začarani krug, obašnjava Salamatnikov u ime Batchaeva. On kaže da je za strane državljane račun važan za proces dobijanja dozvole i vize koja će im omogućiti duži boravak. Tek oni koji su kupili firmu koja je već imala glavni račun neće imati poteškoće za poslovanje, ali oni su rijetki ili su došli prije nekoliko godina, prije početka ruske invazije na Ukrajinu.

Za Muratovićeve usluge mogli su saznati putem internet stranice na ruskom jeziku gdje nudi bh. državljanstva.

- Ovaj sajt ima baš dobru reklamu u Rusiji i puno ljudi su došli kod njega. Došli su samo zbog njegovih ovih ponuda za državljanstvo, koji su apsolutna laž. Ja ovdje živim pet godina i ja dobro poznajem čitavu proceduru - nastavlja Salamatnikov.

Muratovićeva fima "Express Invest" bavi se pružanjem rješenja u oblasti migracija, legalizacije, pravne podrške, ulaganja, poslovanja u BiH, kako stoji u opisu na službenoj internet stranici. Ponude se zasnivaju na paketima koji variraju od početnog, u kojem se nudi boravišna dozvola i bankovni račun, do "deluxe" paketa, u kojem se nudi državljanstvo, nekretnine, otvaranje firme i bankovni račun.

U opisu se navodi da klijentima nude rješenja u najkraćem mogućem roku prilikom preseljenja, pokretanja posla ili ulaganja u BiH po principu – sve, ovdje i sada.

Skupi i nesigurni boravak u BiH

Nikolai Evseev je 2022. godine iz Volgograda stigao u Sarajevo, u nadi da će mu posao s turizmom poći od ruke i da će sebi osigurati dobar život. Na pitanje kako da se na taj korak odlučio baš u jeku rata s Ukrajinom i da li bježi od mobilizacije, ne želi odgovoriti. Rusija je nakon invazije donijela zakone kojima se svako protivljenje ratu kažnjava.

- Uopće na takva pitanja ne želim da dam odgovor - izričit je Evseev.

Ali pojašnjava kako vodi bitku s birokratijom i bankama jer mu "ASA banka" ne želi omogućiti otvaranje glavnog računa, što mu, kako kaže, pravi problem za dobijanje boravišne dozvole da bi ostao u BiH duže. U međuvremenu, tvrdi da je izvadio takozvanu "vizu C" kako bi si kupio malo vremena jer s njom može na teritoriji BiH boraviti još 90 dana.

Na pitanje zašto ne ode u drugu banku, Evseev kaže da nije očekivao da će imati probleme.

- Samim tim da moj biznis stoji i da gubim i vrijeme i novac, s obzirom na to da moram da predajem zahtjeve za "vizu C", to su dodatni troškovi i ništa se do sada nije riješilo. Naravno da sam razmišljao o napuštanju i o ponovnom dolasku - kaže Evseev.

Dok mu novinari objašnjavaju da postoje banke u BiH koje i dalje posluju s ruskim državljanima i koje posluju u oba entiteta, u razgovor se ubacuje njegov posrednik Muratović, koji kaže da će on objasniti umjesto njega.

- Pokušavali smo sa "Ziraat bankom" jer imamo generalnu punomoć. Mi i naši advokati i sve ijedna su odbile - objašnjava Muratović.

Evseev je samo jedan od tridesetak ruskih državljana koji preko Muratovića pokušavaju pokrenuti biznis u Sarajevu.

Zaobilazak prepreka

Rifet Pirić je u Živinicama prije više od deset godina sa suprugom osnovao firmu "Gemip", koju je nakon smrti supruge prošle godine riješio prodati. To je uradio oglašavanjem preko internet stranice za kupoprodaje, gdje ga je našao Muratović.

Razgovarali su telefonom i dogovorili sastanak u Sarajevu, kada je upoznao novog vlasnika, ruskog državljanina Rishata Burkhanova. Pirić novinarima kaže da je ranije čuo za Muratovića i njegovu saradnju sa stranim državljanima, ali da ga tek tada upoznaje.

Pirić kaže da se njegova firma godinama bavila elektropopravkama i uređajima i da Muratović nije bio zainteresovan za inventar firme.

- Njih to ne zanima, neće oni normalno da plate to sve. Ja ne znam čime će se oni baviti - kaže Pirić.

Na isti način je porodica Torlak prodala svoju firmu ruskom državljaninu Pavelu Burtsevu. Kažu da ih je koronavirus zaustavio u pokretanju biznisa u turizmu i da im je bilo jednostavnije nekome prodati firmu nego plaćati advokate za zatvaranje. Muratovića poznaju odranije jer su kućni prijatelji, a proces prodaje, kažu, išao je jednostavno.

- Primili nas, eto počastili nas, otišli na kolač, tu ti je bio kraj. Reko', molim vas, i vi to završite, da ja ništa ne mislim o tome - objašnjava nekadašnja suvlasnica firme Nana Torlak.

Za ulazak u BiH ruskim državljanima i dalje ne treba viza pa im je putovanje olakšano. Evropska unija je u januaru 2023. godine pozvala bh. vlasti da uvedu vize Rusima, ali do sada nije bilo zvaničnog razmatranja ove mogućnosti.
Detektor nije mogao kontaktirati Chasnyka za komentar. Iz "Novateka" i "Yamal LNG-a" nisu odgovorili na zahtjev za razgovor s njim.

Muratović danas nije siguran gdje se Chasnyk nalazi. Kaže da ga je posljednji put vidio u februaru ove godine kada je dolazio u BiH i tvrdi da je tada vršio na njega ogroman pritisak.

- Posljednji put kad je dolazio u Sarajevo, dolazio je s jednom jedinom namjerom, da pokuša izvršiti pritisak na mene kako bi se proces osnivanja društva ubrzao. Ja sam rekao: "Ja nisam sud, ja nisam agencija za bankarstvo, ja samim tim, ja ne mogu ubrzati, sve ide svojim tokom." Kakvo će biti rješenje na kraju, ja ne znam - kaže Muratović.