Slovensko Ministarstvo javne uprave je 9. jula potpisalo i objavilo odluku o dodjeli ugovora za isporuku i ugradnju privremenih tehničkih prepreka za granicu s Hrvatskom, potvrdilo je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova za Večernji list.

- Privremene tehničke prepreke omogućuju učinkovitu zaštitu vanjske schengenske granice, zaštitu ljudi i njihove imovine. Postavljanje je u skladu s prihvaćenim planom koji ima stepen tajnosti, tako da vam ne možemo dati detaljnije informacije. Možemo reći da ih postavljamo tamo gdje je to potrebno radi sprečavanja ilegalnog prelaska granice. U nekim područjima zamjenjujemo ih zbog povreda. Kada, gdje i u kojoj mjeri, odlučuje se na temelju konkretnih procjena i prijedloga policije. Trenutno je ugrađeno gotovo 179 kilometara privremenih tehničkih barijera - rekla je Vesna Mitrić iz slovenskog ministarstva.

Slovenija podizanje novih kilometarskih prepreka opravdava time što je broj nezakonitih prelazaka preko granice s Hrvatskom u porastu posljednja dva mjeseca, a očekuju da će taj trend i dalje rasti. Na konkursu je izabrana firma Legi-SGS sa sjedištem u Beogradu koja je spremna postaviti ogradu za oko 4,8 miliona eura. Riječ je o predstavništvu njemačke firme. Na konkurs se nije javila javila Minis koja je žicu postavljala 2015. Granica između Hrvatske i Slovenije duga je 671 kilometar. Slovenija je žilet-žicu počela postavljati za vrijeme migrantske krize 2015. godine, i od tada je ima na 50-ak lokacija. Slovenski su mediji 2017. objavili da je na postavljanje prepreka vlada potrošila 6,6 miliona eura.

Slovenski premijer Marjan Šarec najavio je i povećanje broja policajaca i vojnika na sprečavanju ilegalnih migracija "balkanskom rutom", a iz zraka će im pomagati dronovi. Početkom jula organizirane su i prve zajedničke patrole slovenske i italijanske policije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije koja smatra da Slovenija time priznaje da nije u stanju sama kontrolirati svoju granicu.

Šarec je rekao da bi Hrvatska na svojoj granici sa Srbijom i BiH morala učiniti više na suzbijanju ilegalnih migracija ako se želi pridružiti schengenskom području, a rješenje bi bio i angažman Frontexa.

- Naša je policija uspješna u zaustavljanju ilegalnih migranata i u njihovu vraćanju u zemlje odakle su ilegalno ušli u Sloveniju, ali ključni su problem oni koji im u tome pomažu i provode ih preko granice - kazao je Šarec.

U Sloveniji se boje da bi ih zatvaranje granice s Italijom moglo pretvoriti u "džep" za hiljade migranata. Slovenska je policija u prvih pet mjeseci privela oko 2.600 ilegalnih migranata, oko 1.400 više nego u istom razdoblju lani. Najviše je Pakistanaca, Alžiraca i Marokanaca. U Hrvatsku je vraćeno 1.500 migranata.

U MUP-u RH kažu da nisu zaprimili obavijest slovenskih institucija o postavljanju dodatnih 40 kilometara žice. Izračunali su da Slovenija na granici ima žičane i panel-ograde na 193,9 kilometara.

- Vlada je donijela odluke o zaprečivanju 65 cestovnih komunikacija na državnoj granici s BiH i Srbijom. Dodatno je tehničkim preprekama i vratima na graničnim prijelazima zapriječeno još sedam lokacija, a u toku je i izrada šumskih prosjeka na Plješivici i drugim lokacijama na graničnoj crti radi poboljšanja vidljivosti državne granice - kažu u MUP-u i dodaju da se ogradama nisu i neće zaustaviti migracijska kretanja. Ulažu, kažu, značajne napore u jačanje saradnje sa svim državama duž tzv. istočno-sredozemnog, odnosno zapadno-balkanskog migracijskog pravca radi prevencije nezakonitih migracija prije nego što dospiju na hrvatsku granicu.