Općinski sudovi

Sporovi se rješavaju i više od 15 godina, za obeštećenje stranaka oko 1,8 milion KM

Objavljeno: 25.10.2018. u 14:04 Autor: M. A.

Revizija je ispitivala da li su pojedini općinski sudovi, sa postojećim resursima, rješavali veći broj predmeta u odnosu na druge općinske sudove, te da li su predmeti rješavani u utvrđenim rokovima

Rješavanje sudskih predmeta na općinskim sudovima u Federaciji BiH je poprilično sporo i neefikasno, te veliki broj predmeta nije riješen u utvrđenim rokovima. Pokazala je to revizija učinka Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine urađena upravo s ciljem da se ispita efikasnost rada općinskih sudova kada je u pitanju rješavanje predmeta.

Revizijom je obuhvaćen period od 2014. do 2016. godine, a analiziran je rad 31. općinskog suda: u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši, Orašju, Gračanici, Gradačcu, Kalesiji, Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Banovićima, Kaknju, Tešnju, Visokom, Zavidovićima, Zenici, Žepču, Goraždu, Travniku, Bugojnu, Kiseljaku, Jajcu, Mostaru, Konjicu, Čapljini, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Sarajevu i Livnu.

Nijedan sud nije efikasan

- Nijedan općinski sud iz uzorka nije bio efikasan u rješavanju predmeta posmatrajući sve aspekte efikasnosti koji su bili predmetom ispitivanja ove revizije. Rezultati analize pokazali su da je 18 općinskih sudova, od ukupno 31, bilo manje efikasno u pogledu broja riješenih predmeta u odnosu na raspoložive ljudske resurse. Ti sudovi okarakterisani su kao "relativno neefikasni", sa aspekta broja riješenih predmeta u odnosu na raspoložive ljudske resurse. Preostalih 13 općinskih sudova je, shodno ljudskim resursima kojima su raspolagali, riješilo veći broj sudskih predmeta od ostalih sudova, zbog čega su DEA analizom okarakterisani kao "relativno efikasni" – navodi se u izvještaju revizora.

Relativno neefikasnim sudovima okarakterisani su oni u Goraždu, Zavidovićima Živinicama, Tešnju, Velikoj Kladuši, Livnu, Travniku, Cazinu, Bihaću, Žepču, Sanskom Mostu, Orašju, Mostaru, Ljubuškom, Kiseljaku, Konjicu, Čapljini i Jajcu.

Analiza je pokazala da su ovi sudovi, s obzirom na resurse sa kojima su raspolagali, imali kapacitet da na godišnjem nivou riješe oko 126 hiljada dodatnih predmeta, što je ukupno za period od 2014. do 2016. godine 378 hiljada dodatnih predmeta.

- Rezultati revizije ukazuju da se trajanje rješavanja predmeta u općinskim sudovima značajno razlikuje. U nekim sudovima prosječno trajanje rješavanja predmeta bilo je četiri puta duže u odnosu na prosječno trajanje rješavanja predmeta u drugim sudovima. Revizija je konstatovala da je u svim sudovima, u posmatranom periodu, došlo do prekoračenja rokova, prevashodno optimalnih, a samim time i zakonom propisanih. U prosjeku se dvije trećine predmeta u općinskim sudovima, rješavalo sa prekoračenjem rokova – pokazali su rezultati revizije.

Umjesto 78, predmet rađen 2.271 dana

Analizom podataka iz izvještaja koje su dostavili općinski sudovi, uočeno je da su u posmatranom periodu, predvidivi rokovi, u većini općinskih sudova, bili značajno duži od optimalnih rokova. Tako je naprimjer u općinskom sudu Mostar, u 2016. godini, za predmete „Izvršenje na novčanim potraživanjima“ optimalni rok iznosio je 78 dana, a predvidivi rok 2.271 dan. Slični slučajevi postoje i u drugim sudovima.

Utvrđeno je da je u sudovima postojao značajan broj predmeta koji nisu riješeni ni u predvidivim rokovima, iako su predvidivi rokovi bili znatno duži od optimalnih rokova. U općinskim sudovima gotovo jedna trećina neriješenih predmeta stara je od dvije do pet godina, što je značajno ako se uzme u obzir da su optimalni rokovi za rješavanje predmeta iz nadležnosti općinskih sudova skoro u pravilu kraći od jedne godine. Također primjećeni su i predmeti koji nisu riješeni ni u roku od pet godina i više od njihovog pokretanja. U nekim općinskim sudovima postojali su predmeti koji nisu riješeni ni u roku od 15 godina (Jace, Lukavac, Gradačac, Mostar, Tuzla). Istovremeno nisu poznati uzroci kašnjenja u rješavanju pojedinačnih predmeta.

Inače, Općinski sudovi zbog svojih širokih nadležnosti predstavljaju prvu instancu na kojoj se ostvaruje pravna zaštita, odnosno predstavljaju primarni nivo zaštite prava građana.

Sve ovo ukazuje na to da građani najviše ispaštaju zbog sporosti rješavanja sporova na sudu. Pored toga, kako navode revizori, dugotrajno rješavanje predmeta u posljednje vrijeme se sve češće karakterizira kao povreda prava na suđenje u razumnom roku, pri čemu se obeštećenje stranaka čije je pravo povrijeđeno, vrši iz budžetskih sredstava tj. sredstava poreskih obveznika.

Teret viši od 1,8 miliona KM

U periodu 2014.-2018. godina, odlukama nadležnog suda, utvrđena je obaveza obeštećenja stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu višem od 1,8 miliona KM na teret kantonalnih budžeta. Posebno zabrinjava činjenica da broj utvrđenih povreda prava na suđenje u razumnom roku, kao i iznosi obeštećenja stranaka, bilježe stalni trend rasta.

- Prema izjavama sagovornika iz kantonalnih ministarstva za oblast pravosuđa, ovakva situacija je vrlo zabrinjavajuća, jer isplate iz kantonalnih budžeta po ovom osnovu, značajno mogu destabilizirati i onako ograničena budžetska sredstva. Sudeći po trendu rasta isplate sredstava za obeštećenje stranaka iz godine u godinu, u ovom momentu ne mogu se sa sigurnošću predvidjeti razmjere finansijskih posljedica, koje će povrede prava na suđenje u razumnom roku izazvati u kantonalnim budžetima u budućnosti, niti je poznato iz kojih izvora sredstava će se navedeno isplatiti – navodi se u izvještaju.

Zbog svega navedenog Ured za reviziju FBiH je ocijenio da postoje mogućnosti za unapređenje efikasnosti općinskih sudova u rješavanju predmeta, te je dao nekoliko preporuka sudovima kojim bi se osiguralo rješavanje što većeg broja predmeta i poboljšala efikasnost osoblja suda.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Iz kategorije