Tužbu su podnijele aktivistkinje grupe "Pravda za Davida" Aleksandra Ninić Vranješ i Sofija Grmuša. Sud je presudom, u koju je BIRN BiH imao uvid, djelimično usvojio tužbeni zahtjev i konstatovao da je posredstvom MUP-a RS-a postojala neposredna, višestruka i produžena diskriminacija tužilja. Presudom je zabranjeno takvo dalje postupanje prema njima.

Sud je konstatovao da je tužena RS-a posredstvom MUP-a RS-a i pripadnika policije kršila Ustavom data prava tužilja, vršila uznemiravanje, povredu dostojanstva i ponižavanje.

Aleksandra Ninić Vranješ i Sofija Grmuša tužbu su podnijele zbog diskriminacije a nakon što im je nekoliko policajaca u novembru prošle godine prišlo dok su sjedile na javnoj klupi na Trgu Krajine i upozorilo ih da nemaju pravo tu da sjede, nakon čega su bile primorane da napuste javnu površinu u centru grada. MUP su tužile jer smatraju da su izložene direktnoj diskriminaciji samo zato jer su prepoznate kao članice neformalne grupe "Pravda za Davida".

Aleksandra Ninić Vranješ kaže da je presuda potvrda onoga što grupa "Pravda za Davida" govori godinama i na šta ukazuje, a to je "postojanje diskriminacije prema članovima ove grupe".

- Raduje me činjenica da je Sud u presudi naglasio da MUP-u zabranjuje takvo ponašanje u budućnosti. Ostaje samo da vidimo hoće li pripadnici MUP-a ispoštovati odluku Suda ili ne - kaže Ninić Vranješ.

Ona podsjeća da su članovi grupe "Pravda za Davida" i prije suđenja tražili informaciju da li postoji bilo kakva zabrana koja se odnosi na ovu grupu ili građane koji su okupljeni oko grupe i da je odgovor MUP-a bio negativan. Glavno ročište po tužbi dvije aktivistkinje održano je 12. novembra, a prethodno je Sud u oktobru prihvatio dokaze tužilja i odbacio zahtjev Pravobranilaštva RS-a da tužba bude odbačena kao neosnovana.

Advokat Jovana Kisin, koja je u tužbi zastupala Ninić Vranješ i Grmušu, smatra da je presuda velika pobjeda za ljudska prava, koja štite sam Ustav RS-a, Ustav BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima.

- Svaki građanin ima pravo na jednak pristup i jednako postupanje u odnosu na javnu vlast. Pravo kretanja, pravo slobode javnog izražavanja, pravo na jednakost, može i smije biti ograničeno ili uskraćeno samo na zakonom propisan način, a nikako samovoljom i diskriminatornim ponašanjem i odlukama državnih organa - objašnjava Kisin.

Ona dodaje kako su tužilje u ovom postupku dokazale da se njihovo ponašanje u kritičnim situacijama diskriminacije nije nimalo razlikovalo od ponašanja drugih građana, da one nisu pravile nered, remetile javni red i mir te ugrožavale druge građane da bi reakcija MUP-a bila uskraćivanje prava na slobodu kretanja i boravka na određenim javnim površinama.

- Sud je utvrdio da je Republika Srpska putem MUP-a bez zakonskog osnova tužiljama ograničavala slobodu kretanja i da je povrijedila prava tužilja na jednako postupanje u odnosu na ostale građane, te je Sud zabranio tuženoj da ovakvo diskriminatorno ponašanje nastavi - kaže Kisin.

Ona naglašava i da je jako bitno što je ispoštovan Zakon o zabrani diskriminacije BiH u sudskim postupcima, jer je to, tvrdi, do sada bila rijetkost.

Iz Pravobranilaštva RS-a ranije nisu odgovarali na zahtjeve BIRN-a BiH za komentar slučaja. Na presudu Osnovnog suda u Banjoj Luci kojom je presuđeno u korist Ninić Vranješ i Grmuše komentar nisu dostavili niti iz MUP-a RS-a. Oni ni ranije nisu odgovarali na upućena pitanja u vezi sa tužbom koju su podnijele Ninić Vranješ i Grmuša.

Sud je presudom obavezao tužene da aktivistkinjama po osnovu nematerijalne štete, zbog diskriminatorskog ponašanja i zbog povrede sloboda i prava ličnosti, isplate po 1.500 konvertibilnih maraka (KM), kao i da plate troškove suđenja u iznosu od 1.625 KM.

Na presudu je moguća žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci.