Na skupštinskom kolegiju je ranije dogovoreno da će gostima biti odobreno obraćanje od ukupno 25 minuta. Potvrđeno je da će se zastupnicima obratiti i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dok je predsjednik SDA Bakir Izetbegović odbio poziv predsjednika NSRS-a Nedeljka Čubrilovića da govori na ovoj sjednici uz obrazloženje da se o pitanjima BiH treba govoriti u državnim institucijama, kao i da SDA već ima svoje predstavnike u entitetskoj skupštini, u okviru grupe "Zajedno za BiH".

U skupštinskom materijalu se problematizira "legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda FBiH" uz ocjenu da to "nije samo hrvatski problem ili tzv. hrvatsko pitanje, nego problem cijele BiH".

- Najnoviji prijedlog hrvatskih predstavnika za izmjene Izbornog zakona i ponuđeni modeli predstavljaju argumentovanu osnovu za razgovore i postizanje kompromisa. Otklanjanjem problema ravnopravnosti hrvatskog naroda prevazišao bi se jedan od osnovnih faktora krize u funkcioniranju BiH. To bi bila povoljna osnova da se riješi i pitanje primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" - navodi se u informaciji koja će se sutra naći pred zastupnicima NSRS-a.

Istaknuto je i da "zbog svoje specifičnosti BiH ne može da se organizuje kao unitarna, centralizovana država, nego se, uglavnom, radi o specifičnom i složenom ustavno-pravnom sistemu i organizaciji države koji ima sličnosti sa sistemima Švicarske i Belgije".

- Različito poimanje države i odnosa entiteta i državnih institucija na nivou BiH predstavlja objektivan i stalan problem za vladajuće političke subjekte jer se često pojavljuje problem nadležnosti pojedinih institucija vlasti – dodaje se.

Posebna pažnja posvećena je djelovanju visokog predstavnika, te ocijenjeno da "nedemokratsko nametanje odluka, zakona, ustavnih amandmana i smjenu legalno izabranih predstavnika", predstavlja faktor koji je najviše doprinio sadašnjoj krizi u BiH.

- Taj nedemokratski način ne može biti trajna praksa u donošenju odluka. Posljedice nametnutih odluka bile su uglavnom negativne čemu smo svjedoci u ovo vrijeme kada je Valentin Inzko nametnuo odluku kojom je mijenjao Krivični zakon. Ne ulazeći u njegove razloge i motive, možemo konstatovati da je ta odluka nanijela veliku štetu povjerenju između naroda i negativno je utjecala na kompromis i dogovor kao način donošenja odluka u BiH – navodi se u skupštinskom materijalu.

U informaciji se dodaje i da se, na osnovu dosadašnje prakse može tvrditi da su visoki predstavnici, s vremena na vrijeme, namjerno stvarali krizu da bi što više produžili svoj mandat.

- Krajnje je vrijeme da domaći političari preuzmu odgovornost i da zahtijevaju prestanak mandata visokog predstavnika na šta RS već duže vrijeme ukazuje. Ukoliko se zakoni mogu nametanjem staviti na pravnu snagu bez odluke Parlamentarne skupštine, tada ta skupština nije potrebna niti je potrebno učešće zastupnika. U tom kontekstu treba razumijevati odluku zastupnika iz RS-a da selektivno učestvuju u radu PSBiH – navedeno je.

Također, kritikovan je i rad Ustavnog suda BiH, te ocijenjeno da "izlazi iz okvira svojih ovlaštenja i donosi odluke koje nisu zasnovane na postojećim ustavnim normama i ne uzima u obzir kakve će posljedice imati". Kao posebno sporne su navedene odluka u vezi sa određenjem nadležnosti za regulisanje imovinskih (svojinskih) prava i "pogrešno tumačenje državnog kontinuiteta BiH".

- Naprimjer, Ustavni sud je poništio zakon po kojem je 9. januar definisan kao Dan RS-a, zato što ga Bošnjaci i Hrvati ne doživljavaju kao svoj praznik. Da je Ustavni sud bio dosljedan, tada bi ista argumentacija bila osnova i kod ocjene ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH, zato što ga Srbi ne doživljavaju kao svoj praznik – stoji u ovom dokumentu.

Objašnjen je i problem pravosudne vlasti, a predstavnici RS-a smatraju da je nastao "zatvoren sistem koji nikome ne odgovara, gdje jedna, relativno mala grupa ljudi, vrši pravosudnu vlast".

- Politički predstavnici naroda i entiteta u BiH mogu postići saglasnost da se taj model izmijeni i da to tijelo ima odgovornost prema parlamentima kao narodnim predstavništvima – navedeno je.

Na kraju se zaključuje da je "RS kao državotvorni entitet u BiH pokrenula procese institucionalnih reformi s ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH".