Žalbeni proces je danas završen nešto poslije 19 sati, nakon iznošenja žalbi odbrane, veliki broj pauza zbog prekida video-veze, ali i iznošenja argumenata po žalbama tužilaštva. Nastavak je sutra ujutro od 9.30 sati, kada će mogućnost da govori imati i Mladić.

Odbrana bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića danas je negirala da je Mladić bio akter udruženog srpskog zločinačkog poduhvata protiv Bošnjaka i Hrvata širom BiH te pozvala da se preinači prvostepena presuda koja je osudila Mladića za udruženi zločinački poduhvat, a pozvali su i da Mladić bude oslobođen krivice za genocid u Srebrenici.

Mladićev branilac Dragan Ivetić ocijenio je da je prvostepeno Vijeće "počinilo jasnu grešku u rezonovanju kada je zaključilo da je Mladić dao značajan doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu", koji je trajao od 1991. do 1995. godine.

On je rekao da su mnogi zločini počinjeni prije nego što je Mladić došao u Bosnu i Hercegovinu i u maju 1992. godine preuzeo komandu nad Vojskom Republike Srpske.

Prema njegovim rečima, Mladiću je prvostepenom presudom pripisana odgovornost za zločine srpskih paravojnih formacija, uprkos dokazima da je on naređivao rasformiranje tih formacija.

Mladićeva pravna zastupnica Peta-Louise Baggot također je osporavala dokaze i svjedočenja na osnovu kojih je Mladić osuđen.

Iz odbrane Mladića se moglo čuti i da je operacija "Krivaja ‘95” bila legitimna vojna operacija, da je veliki broj Bošnjaka stradao u legitimnim napadima na kolonu kroz šumu, kao i da Mladić nije znao za bilo kakav plan ubistava vojno sposobnih muškaraca.

U toku današnjeg dana, Mladić je zamolio da pauze sutra budu kraće od sat vremena.

- Devet sati sam ovdje. Ja bih vas zamolio da sutra procedura bude sa manjim pauzama - naveo je.

Na to je predsjedavajuća odgovorila da su pauze za čišćenje sudnice i dogovoreno je da sekretar vidi da li je moguće da one budu kraće.

Tužiteljica iz Haga Laurel Baig odgovorila je na argumente odbrane tako što je rekla da Mladić "nije ratni heroj, već ratni zločinac", te podsjetila na veliki obim dokaza uvrštenih u spis i saslušavanje skoro 600 svjedoka, ukazavši da je njegova presuda na doživotni zatvor opravdana.

- Ratko Mladić nije heroj, on je ratni zločinac. Upotrebio je svoju vojnu moć da bi namjerno ciljao civilno stanovništvo i da bi razorio živote i civilne zajednice. Izrečena mu je presuda kako treba nakon fer suđenja. Za ovu težinu zločina on je pravedno osuđen na doživotnu kaznu zatvora - rekla je.

Ona je predložila da se Mladićeva žalba u potpunosti odbaci.

Prema njenim riječima, Veijće je razumno zaključilo da se Mladić kada je postao komandant VRS priključio drugim liderima bosanskih Srba u postizanju cilja, odnosno toga da se sve opštine u BiH isprazne od nesrpskih civila.

Ona je podsjetila i na dešavanja u Prijedoru, kada su neke žrtve prisiljene da skaču sa mostova dok je pucano na njih, na organizovane konvoje autobusa i vozova.

- To su bila ljudska bića, plašili su se za živote. Gušili su se u kamionima, hladnjačama, bili su transportovani teretnim vozilima. Snage bosanskih Srba željele su da se oni nikada ne vrate - dodala je.

Tužiteljica Barbara Goy je govorila o osudi Mladića za terorisanje građana Sarajeva te navela da Mehanizam ima nadležnost nad krivičnim djelom terorisanja kao ratnog zločina i tako odgovorila na stav odbrane da se taj dio presude odbaci.

Žalbeni proces je bio prekidan više puta na nekoliko minuta, pa je odbrana svoje obrazlaganje argumenata prekidala zbog prekida veze sa sudijama, a ponekad je određivana i pauza od sat vremena.

Zbog koronavirusa, u sudnici u Hagu od petočlanog sudskog vijeća nalazi se samo sudija Elizabeth Ibanda-Nahamya, dok su ostale sudije prisutne online.

Tokom dana, predsjedavajuća je zbog prekida veze rekla da će dijelove argumenata odbrane koje nije čula, morati da pogleda naknadno u transkriptu.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala, Mladić je 22. novembra 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čojvečnosti i kršenja zakona ili običaja ratova. On je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na prvostepenu presudu, žalbe su uložili i odbrana i tužilaštvo. Haško tužilaštvo je tražilo da Mladić bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još šest opština u Bosni i Hercegovini 1992. godine, a Mladić je zatražio oslobađajuću presudu, ponovno suđenje ili umanjenje izrečene kazne.

Optužnica protiv Mladića prvobitno je podignuta 24. jula 1995. godine. Nakon što je u bjekstvu proveo skoro šesnaest godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine i prebačen na MKSJ 31. maja 2011. godine.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je prihvaćeno 9.914 dokaznih predmeta, a Pretresno vijeće je saslušalo ili primilo svjedočenja ukupno 592 svjedoka.