open-navfaktor-logo
search
Simpozij i izložba
U Banjoj Luci obilježeno 160 godina od rođenja Ibrahima ef. Maglajlića
U Banjoj Luci je danas u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstva banjalučkog održan simpozij "Reisu-l-ulema hafiz Ibrahim ef. Maglajlić - život i djelo", a otvorena je i izložba "Blagodarja medresa" autora Ruhulaha Hodžića i Mehe Manjge, povodom 160 godina od rođenja Ibrahima ef. Maglajlića.
05.11.2021. u 12:52
get url
text

Godišnjica rođenja Maglajlića, koji je bio reisu-l-ulema od 1930. do 1936. godine, obilježena je u Kulturnom centru Banski dvor.

- On je ličnost koja je poznata u javnosti, puno više se o njemu govorilo nego što se pisalo. Mi smo željeli danas da osvijetlimo vrijeme, uvjete, okolnosti u kojima je on djelovao i radio. Znate da je ovo područje vrlo trusno, kako društveno-politički, tako i ekonomsko i vjerski. U nekom smislu on je bio protagonista suživota, života i bio je prosvjetni radnik i djelatnik koji je svojim angažmanom bdio nad islamskim učenjem, podučavanjem mlađih generacija - rekao je muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović.

Prema njegovim riječima, Ibrahim ef. Maglajlić bio je osjećajan prema onima koji su ugroženi, kojima je potrebna pomoć, a njegova ličnost zaslužuje pažnju. Dodao je da će kao organizatori učiniti napor da izdaju zbornik, zamolili su da se otvore arhivi, a otvorili su i mogućnost svim ljudima koji imaju određenu građu i materijal da im ga dostave.

Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta, izjavio je da je obilježena godišnjica rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti za islam i muslimane u Bosni i Hercegovini u modernoj historiji. Djelujući na više polja, prema riječima Hodžića, Maglajlić je između dva svjetska rata bio reisu-l-ulema u vrlo teškim prilikama i okolnostima.

- Izložba "Blagodarja medresa" govori o historijskoj i aktuelnoj dimenziji naših medresa koje su dale nemjerljiv doprinos, ne samo našem islamskom obrazovanju, prije svega islamskom obrazovanju, ali koje predstavlja stubove, kamene temeljce, možda bih mogao reći našeg ukupnog obrazovanja. U svakom slučaju, predstavljale su i predstavljaju veliki doprinos kulturi, obrazovanju, obrazovnoj tradiciji ne samo muslimana nego bh. društva u cjelini - rekao je Hodžić.

Tokom simpozija Admir ef. Blitović govorio je o temi "Reisu-l-ulema hafiz Ibrahim ef. Maglajlić - biografski prikaz života i ličnosti", Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka (IITB) o vjersko-prosvjetnoj djelatnosti Maglajlića, a univerzitetski profesori iz Tuzle i Sarajeva Adnan Jahić i Enes Durmišević o njegovom političkom djelovanju i pravnom položaju Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 1930. do 1936. godine. Viši naučni saradnik IITB-a Elvir Duranović govorio je o organizaciji i radu banjalučkih medresa od 1896. do 1946. godine.

Izložbu "Blagodarja medresa", koju je pripremila Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, otvorio je muftija banjalučki.

- Izložba ima za cilj da prezentira sintezu medrese kao tradicionalne i savremene škole. Ona na 48 panela pokazuje veliku historiju bh. medresa i u najkraćem, koliko smo mogli, alumniste medresa koji su dali značajne doprinose u različitim oblastima društva - rekao je Ruhulah Hodžić, jedan od autora izložbe.

Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, dijete grada Banja Luka, potječe iz ugledne porodice Maglajlića, porodice koja je široj društvenoj javnosti ponudila nekoliko značajnih imena, među kojima Ibrahim ef. Maglajlić zauzima pročelnu poziciju. Životni put mu je trasiralo školovanje u Banjoj Luci i Istanbulu, učešće u vojnim operacijama, boravak u zarobljeništvu, te obnašanje visokih funkcija direktora medrese, muftije i reisu-l-uleme. Medresa u Banjoj Luci danas nosi njegovo ime.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.