Srijeda, 07.12.2022.

U oštrom pismu evropski parlamentarci pozvali ministre u EU da odluče o sankcijama za Dodika i vrh RS-a

Šefovi odbora za vanjsku politiku najvećih stranačkih grupacija u Evropskom parlamentu uputili su danas pismo ministrima vanjskih poslova 27 država članica koji će 15. decembra odlučivati o sankcijama. U pismu ih pozivaju na uvođenje sankcija Evropske unije zbog ozbiljnih kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Kao što vam je nesumnjivo poznato, Bosna i Hercegovina se suočava sa najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno izazvanom djelovanjem člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegove stranke SNSD. Neustavni bojkot legitimnih državnih institucija, koji je uveden u julu zbog zakonitog usvajanja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku (RS).

VEZANI TEKST - Schmidt: Dodik sada ne može nazad, a da ne izgubi obraz

U posljednjih mjesec dana Narodna skupština RS-a izglasala je jednostrano istupanje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđeno je i slično glasanje koje bi također jednostrano povuklo RS iz državnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i Oružanih snaga BiH, čime je narušen ustavni poredak BiH.

Nedavna najava stvaranja vojske entiteta RS i provokativne paravojne vježbe koje su snage policije RS izvele u blizini Sarajeva pokazale su da gospodin Dodik ne odustaje i da je voljan koristiti silu da ostvari svoje ciljeve, osjećajući se osnaženim direktnom i indirektnom podrškom Srbije i Rusije, kao i izostankom odgovora sa strane EU.

26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je i dalje u velikoj mjeri pod međunarodnim nadzorom, s visokim predstavnikom i vojnim snagama EUFOR-a koje su, nažalost, još uvijek potrebne za nadgledanje implementacije Mirovnog sporazuma.

Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost. Odgovornost aktivnog i direktnog angažmana u BiH kako bi se pomoglo zemlji na njenom putu ka odgovornoj i dobro funkcionirajućoj demokratiji. To uključuje i potrebu reagovanja i vraćanja odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje. Posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU, kolektivno nisu ispunili ovu odgovornost i do sada nisu donijeli bilo kakve posljedice za teška kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa kojima se bavi politički vrh RS-a.

Situacija u BiH razmatrana je prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove, ali bez konkretnog i snažnog rezultata. Zaključcima je krajnje nedostajao osjećaj hitnosti, pa čak ni jednostavno nisu mogli navesti odgovorne političare i uzroke trenutne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabren ovakvim nečinjenjem EU-a, što dokazuje i činjenica da je na sam taj dan potvrdio nastavak ranije navedenih glasanja u NSRS.

VEZANI TEKST - Strik i Köster u posjeti BiH: U Evropi nema mjesta poricanju genocida

Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni otpor kako bi se zaustavio u potrazi za njegovom secesionističkom etnonacionalističkom agendom. Stoga vas pozivamo da podržite nametanje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama u i bliskim rukovodstvu RS-a odgovornim za i/ili podržavajući kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH.

Jednostavnim nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Hitno vas pozivamo da iskoristite Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, koja je stvorena da sankcioniše pojedince čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine, kao i sankcionišu osobe povezane s njima.

S obzirom da postupanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterijume, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih ili pravnih lica povezanih s njima, uključujući na primjer službenike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća - stoji u pismu.

Ono je upućeno i Josephu Borrellu, šefu evropske diplomatije, te Johanu Sattleru, šefu Delegacije EU u BiH i specijalnom predstavniku EU u BiH.

Potpisnici pisma su Tineke Strik (Zeleni/EFA), Michael Gahler (EPP, koordinator za vanjske poslove), Tonino Picula (S&D, koordinator za vanjske poslove), Hilde Vautmans (Renew, koordinatorica vanjskih poslova), Reinhard Bütikofer (Zeleni/EFA, koordinator za vanjske poslove), Paolo Rangel (EPP, izvjestilac BiH), Dietmar Köster (S&D izvjestilac u sjeni BiH), Klemen Grošelj (Renew, izvjestilac u sjeni BiH), Romeo Franz (Zeleni/EFA, predsjedavajući Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom). 

Faktor pratite putem aplikacija za Android i iOS.
Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh