Otvaranju su prisustvovali visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ambasador Holandije u BiH Jan Waltmans, šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler, predstavnici udruženja majki Srebrenice, Bošnjaka lokalne vlasti i preživjele žrtve genocida.

U Spomen-soba je izloženo 45 predmeta ubijenih žrtava genocida koji su Memorijalnom centru donirali preživjeli Srebreničani, a stalna postavka sadrži i 100 video svjedočenja preživjelih te brojne fotografije. 

Direktor BIRN-a Denis Džidić kaže da je tokom rada na projektu bilo veoma teško i potresno slušati priče preživjelih Srebreničana, izrazivši nadu da će te ispričane priče postati sredstvo borbe protiv negiranja genocida.

- Uradili smo stotinu kratkih videa s preživjelim Srebrenčanima koji govore i svjedoče o onome što su preživjeli. Priče preživjelih su rađene u Srebrenici, Sarajevu i Tuzli, to su sati i sati svjedočenja koja su snimani i iznimno smo zahvalni svim preživjelim koji su odlučili da ispričaju ono što su preživjeli tokom genocida. Mnogo su teške priče preživjelih, veliki je broj majki koje su govorile o svojim uspomenama, o svojoj djeci koja su ubijena u genocidu. Jedno svjedočenje koje nikad neću zaboraviti jeste sjećanje jedne majke koja i dan danas živi u Srebrenici koja nam je ispričala kako svaki dan prolazi pored jednog podzida gdje je vidjela svog dječaka od petnaest godina s djevojkom, a kasnije je ubijen u genocidu - kazao je Džidić. 

Vođa tima na projektu, preživjela žrtva genocida i kustos Memorijalnog centra Hasan Hasanović, kazao je da sretan što je saradnja s BIRN-om krunisana svjetskom izložbom.

- Ja sam preživjela žrtva genocida, ispričao sam svoju priču i donirao jedno pismo koje se nalazi u Spomen sobi i sretan sam zbog preživjelih što imaju priliku da vide naš rezultat. I budući posjetioci u Memorijalnom centru imat će jako kvalitetan sadržaj, jer lične priče preživjelih su najvažniji segment bilo kojeg muzeja u svijetu - rekao je Hasanović.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt istakao je da je projekat od historijskoj značaja, naglasivši da ukoliko hoćemo da posmatramo budućnost i razvoj BiH i ako BiH treba ići prema Evropi, onda treba doći u Srebrenicu.

- Ovaj projekat je historijski i jedna mogućnost da oko stotinu preživjelih u okviru ovog projekta pričaju o svom životu i onome što su preživjeli, može da pokaže mladima šta se ovdje događalo. Savjetujem svim etničkim grupama da se zapitaju šta je to što mogu ostaviti mladim generacijama, a to je humanost, ljudsko pravo i pravednost. Postoje ljudi koji su patili bez obzira na njihovu pripadnost. Nadam se da će ljudi koji sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH biti u stanju da se pozabave vlastitim zakonom koji će zabraniti negiranje genocida, veličanje zločinaca i govor mrženje - kazao je Schmidt.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler kazao je da je direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić bio veoma aktivan i intezivno radio s uposlenicima na istraživanju i očuvanju sjećanja na žrtve genocida.

- Ovdje smo da izrazimo zahvalnost svima onima koji su dali svoj doprinos projektu, dobro je da se izložba otvara da se žrtvama i preživjelim može dati identitet. Zahvalni smo holandskoj ambasadi i Memorijalnom centru i BIRN-u. Drago mi je da smo dali svoj doprinos ovom važnom projektu, mi zaista pružamo snažnu podršku Centru. Treba čuvati sjećanje na genocid i ne dozvoliti poricanje genocida i govor mržnje - poručio je Sattler.