Ova globalna procjena ostaje nedovoljno izbrojena jer podaci o populaciji bez državljanstva ili populaciji neutvrđene nacionalnosti nedostaju ili su nepotpuni za mnoge zemlje, uključujući i neke s poznatim stanovništvom bez državljanstva.
- Apatridija se javlja iz različitih razloga, uključujući sukob zakona, administrativnu praksu, diskriminaciju, nedostatak upisa rođenja, oduzimanje državljanstva i odricanje. U Bosni i Hercegovini je rizik od apatridije često uzrokovan nemogućnošću osobe da dokaže svoje državljanstvo zbog pretjeranog formalizma u prijavi rođenja ili potvrđivanju državljanstva – kazao je za Faktor Vanes Pilav iz UNHCR-a.
No od 2014. godine, kada je UNHCR pokrenuo kampanju #IBelong, Bosna i Hercegovina (BiH) je napravila značajan napredak u rješavanju pitanja apatridije, smanjivši broj apatrida, odnosno onih koji nemaju državljanstvo, sa oko .slučajeva na 28 slučajeva.
- U 2019. godini organiziran je poseban segment na Globalnom forumu za izbjeglice, gdje je 78 zemalja dalo obećanje da će poduzeti 270 različitih akcija za rješavanje slučajeva apatridije u svijetu. Bosna i Hercegovina se, zajedno sa mnogim drugim zemljama, obavezala, uz podršku UNHCR-a, da će okončati apatridiju do kraja 2024. godine. Uz pomoć partnerske organizacije Vaša prava BiH, UNHCR je od 2008. godine pružio besplatnu pravnu pomoć za 1.886 osoba bez državljanstva – uglavnom pomažući u registraciji rođenja i državljanstva i pribavljanju svih potrebnih identifikacionih dokumenata za traženje ili potvrđivanje državljanstva – pojašnjava Vanes.
Ističe da u poređenju sa regionom i ostatkom Evrope, "BiH ima najmanji broj osoba bez državljanstva ili osoba koje su u riziku da ostanu bez državljanstva".
- Prema procjenama UNHCR-a, u Srbiji je trenutno oko 2.000 ljudi u riziku od apatridije, u Hrvatskoj 731 osoba, na Kosovu 550, Sjevernoj Makedoniji 504 i Crnoj Gori 463 osobe u opasnosti od apatridije. U Bosni i Hercegovini je ostalo još 28 slučajeva. Pravno, svi ovi slučajevi su prilično komplikovani. Činjenica da su brojke u regionu veće nego u BiH ne znači nužno da neke od tih zemalja neće riješiti sve predmete prije BiH do kraja 2024. godine – potcrtava Vanes.
Naglašava da je Bosna i Hercegovina ipak "predvodnik kada je u pitanju okončanje apatridije u regionu i Evropi".
- S obzirom na mali broj ljudi, koji su u opasnosti da ostanu bez državljanstva, uz određena poboljšanja zakonskog okvira i praksi u registraciji rođenja i državljanstva, očekuje se da će BiH ostvariti ovaj cilj – zaključuje Vanes.
U cilju da osvijeste bh. javnost o osobama bez državljanstva UNCHR je ove godine podržao Giorgija Ghiottija, mladog italijanskog reditelja dokumentarnih filmova, u snimanju kratkog filma o osobi iz Sarajeva koja živi bez dokumenata (u riziku od apatridije).
Rođena u bosanskoj izbjegličkoj porodici na Kosovu, Nihada ima rodni list sa Kosova. Budući da Bosna i Hercegovina ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, Nihada ne može dobiti nikakve dokumente u ovoj zemlji. Živi bez lične karte, bez državljanstva Bosne i Hercegovine, ne može pohađati srednju školu, ne može dobiti zdravstveno osiguranje.
Njenu priču možete vidjeti u videu ispod.