Vremenski je to okvir utvrđen Političkim sporazumom o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kojeg su predsjednici ove dvije stranke potpisali 17. juna u Mostaru, a kojim se ističe da je vremenski rok za okončanje aktivnosti na njegovoj implementaciji najkasnije šest mjeseci od potpisivanja.

- Stranke potpisinice ovog Sporazuma će usaglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu sa relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori – navodi se u članu 4. Sporazuma.

VEZANI TEKST - Otkrivamo sadržaj sporazuma koje su potpisali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, novi Izborni zakon za šest mjeseci

Uprkos činjenici da su potpisani tek principi, koji sadrže smjernice koje zadovoljavaju interese obje strane i koje su u pojedinim segmentima u direktnoj oprečnosti, šef HDZ-a BiH Dragan Čović je iskazao uvjerenje da ćemo nakon provedbe Sporazuma imati "legitimno političko predstavljanje na svim administrativnim nivoima".

"Legitimno predstavljanje" za HDZ je izbor delegata u Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH isključivo iz sredina u kojima ta stranka ima dominantnu podršku, dok bi se to pravo uskratilo Hrvatima iz, primjera radi, Kantona Sarajevo. Međutim, član 2. Sporazuma predviđa izmjene Izbornog zakona kako bi se "osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH". To u praksi znači da nikakvo uskraćivanje prava na izbor u Dom naroda ne smije biti uskraćeno bilo kojem građaninu u BiH, pa tako ni Hrvatima u sredinama u kojima HDZ nije relevantan politički faktor.

Odrednica prema kojoj bi se "legitimno predstavljanje" trebalo uvesti na "svim administrativnim nivoima" se prije svega odnosi na Predsjedništvo BiH, u kojem, prema HDZ-ovom specifičnom poimanju legitimiteta i Ustava BiH, danas ne sjedi "legitimni predstavnik Hrvata". Uzimajući u obzir da je Sporazumom utvrđena obaveza provedbe i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, među kojima je i ona u predmetu "Sejdić-Finci", to znači da neće biti dovoljne samo korekcije Izbornog zakona već i Ustava BiH, što znači da bi etničke odrednice članova Predsjedništva BiH mogle biti uklonjene.

Obaveza izmjena Ustava BiH znači i potrebu stvaranja šireg konsenzusa parlamentarnih stranaka na državnom nivou, a ne samo onih koje će učestvovati u najavljenoj fazi pregovora. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je najavio da neće pristati na bilo kakve izmjene kojima istovremeno neće biti zadovoljni njegovi koalicioni partneri iz Demokratske fronte i Saveza za bolju budućnost (SBB).

- Veliko je pitanje hoće li ti isti do tada uopće biti Izetbegovićevi partneri – kazao je Čović u srijedu.

Reduciranje probosanskog bloka samo na SDA je HDZ-ov pokušaj da izvrši pritisak na tu stranku, a sebi da osiguraju što bolju pregovaračku poziciju. Na Čovićevu insinuaciju o mogućem raspadu koalicije sa SDA već je reagirao predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.

- Mi ćemo biti partneri SDA sve do onog trenutka dok ostanemo na istim pozicijama koje smo dogovorili. Nas SDA interesuje kao partner do one tačke dok smo na istom putu ka NATO-u i dok smo na istoj tački kada govorimo o Izbornom zakonu – izjavio je Komšić za TV Hayat.

HDZ-u je u međuvremenu ponestalo ucjenjivačkih poluga, uzimajući u obzir da blokiranje formiranja nove federalne vlasti nije polučilo očekivane rezultate, a naročito gubitkom kontrole nad Centralnom izbornom komisijom (CIK), čiji su članovi u prošlom mandatu redovno donosili odluke koje su išle na ruku HDZ-u i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Nakon što su smijenjeni članovi CIK-a bliski ovim strankama, mogućnost da ta institucija i nakon Općih izbora 2022. godine donese za HDZ odgovarajuću odluku o popunjavanju Doma naroda je svedena na minimum. To istovremeno znači da bi HDZ mogao ostati bez "kontrolnog paketa" u Domu naroda, a samim tim i bez mjesta u izvršnoj vlasti.

Uzimajući u obzir postojeće oprečne stavove, ranije neuspjehe da se ova važna pitanja riješe, ali i činjenicu da aktuelne HDZ-ove blokade nimalo ne relaksiraju odnose, teško je očekivati da će ovako krupno pitanje biti riješeno do kraja ove godine, kako je to predviđeno potpisanim principima.