Neizvjestan epilog

Ustavni sud "spašava" HDZ: Šta ukoliko se obustavi postupak po apelaciji Borjane Krišto?

Objavljeno: 20.06.2019. u 20:04 Autor: N. P.

Nakon što je u januaru 2018. dostavila apelaciju, te nakon što su sudije Ustavnog suda BiH obavile raspravu te zatražile i dobile mišljenje OHR-a, Krišto je, navodno, odlučila povući apelaciju zbog izvjesnog nepovoljnog epiloga, barem kada je njen HDZ u pitanju

FOTO: Muhidin Živojević

Veliko vijeće Ustavnog suda BiH će 25. juna održati na sjednicu na kojoj će, između ostalog, razmatrati mogućnost donošenja odluke o obustavi postupka. Iako ne postoji zvanična potvrda, spekulira se da se radi o postupku započetom na osnovu apelacije Borjane Krišto, a kojom je aktuelna predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH namjeravala osporiti odredbe Ustava FBiH koje se odnose na strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH.

Za Krišto je, podsjetit ćemo, sporna ustavna formulacija prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u zakonodavno tijelo tog kantona. Svojom je apelacijom namjeravala potkrijepiti HDZ-ovu interpretaciju ranije odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".

Međutim, Krišto se, sudeći prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, "predomislila". Nakon što je u januaru 2018. dostavila apelaciju, te nakon što su sudije Ustavnog suda BiH obavile raspravu te zatražile i dobile mišljenje OHR-a, Krišto je, navodno, odlučila povući apelaciju zbog izvjesnog nepovoljnog epiloga, barem kada je njen HDZ u pitanju.

Odbacivanje njene apelacije, što je sugerirao i OHR u dostavljenom mišljenju, u potpunosti bi obesmislilo HDZ-ove zahtjeve kada su u pitanju izmjene izbornog zakonodavstva, s obzirom da ta stranka insistira na načinu popunjavanja Doma naroda koji je protivan Ustavu FBiH. Pripadnici pojedinih konstitutivnih naroda u pojedinim kantonima bi, prema HDZ-ovim prijedlozima, ostali bez ustavom zagarantiranog prava da biraju i budu birani.

Taj prijedlog, osim što je protivan Ustavu FBiH, u koliziji je sa stavovima Venecijanske komisije i evropskom demokratskom praksom, što je poprilično direktno istaknuto i u posljednjem Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

Prva sporna dimenzija eventualne obustave postupka bilo bi "curenje informacija" iz Ustavnog suda BiH o izvjesnom epilogu apelacije. To, ipak, ne bi predstavljalo posebno iznenađenje, ukoliko u obzir uzmemo činjenicu da je jedan od sudija Ustavnog suda BiH, Mato Tadić, bivši Krištin stranački kolega, u čijem je društvu predsjedavajuća Zastupničkog doma fotografisana uoči donošenja odluke u drugom predmetu kojeg je ona inicirala.

Druga sporna dimenzija, iako dozvoljena prema pravilima Ustavnog suda BiH, je obustava postupka u njegovoj finalnoj fazi. Ustavni sud BiH je još u aprilu prošle godine obavio preliminarnu raspravu, na kojoj je zatražio mišljenje od OHR-a. Mišljenje je u dostavljeno 7. maja, konačna odluka još nije zvanično donesena, a predmet se više od godinu dana "kiseli" u ladici predsjednika Ustavnog suda BiH Zlatka Kneževića. Sama činjenica da je Ustavnom sudu BiH potrebno više od godinu dana za donošenje odluke u ovom predmetu ukazuje na potojanje neregularnosti u provođenju postupka.

Izbjegavanjem odbacivanja apelacije, HDZ nastoji zadržati makar postojeću labilnu argumentaciju kojom potkrepljuje svoje zahtjeve koji se odnose na izmjene Izbornog zakona BiH, što je treća sporna dimenzija takve odluke Ustavnog suda BiH. HDZ ima pravo na politički stav, koliko god on nakaradan bio, ali takvim političkim stavom nema pravo ucjenjivati cijeli entitet, s obzirom da predsjednik te stranke Dragan Čović formiranje novog saziva Vlade FBiH uvjetuje upravo zadovoljavanjem uskostranačkih interesa kroz izmjene izbornog zakonodavstva. Ustavni sud BiH je morao, neovisno o njenom sadržaju, u adekvatnom vremenskom okviru donijeti konačnu ulogu u ovom predmetu te tako staviti tačku na višegodišnju agoniju koju HDZ kreira svojom specifičnom interpretacijom odluke u predmetu "Ljubić".

Izostanak konačne odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto ipak e može i neće anulirati činjenicu da Ustav FBiH propisuje obavezu izbora najmanje jednog pripadnika svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, a naročito neće anulirati odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima koje, prema Ustavu BiH, imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije