Situacija se razlikuje od kantona do kantona, ali ni u svim zdravstvenim ustanovama unutar jednog kantona, prema riječima prim. dr. Haruna Drljevića, predsjednika Ljekarske komore FBiH, stanje nije isto.

- Ima kantona u kojima su zdravstveni radnici maksimalno zaštićeni, dok u nekim drugim nisu nikako. U Kantonu Sarajevo zaštita je najbolja, a u ostalim kantonima mogu slobodno reći provedena je od slučaja do slučaja. Hoću da kažem da imate jednu zdravstvenu ustanovu u kojoj je medicinsko osoblje dobro zaštićeno, a u drugoj to nije slučaj - kaže Drljević.

Predsjednik ljekarske komore FBiH upozorio je na ozbiljnost situacije i podsjetio da se hitno u svim kantonima mora poboljšati stanje zaštite zdravstvenih radnika.

- Medicinsko osoblje je prva linija, a ako oni obole, ona pada. Rezultat toga bit će da za tzv. izolatorije nećemo imati dovoljan broj medicinskog osoblja. Ono što je također važno istaći jeste da, ako u jednoj sredini imate ustanove koje su odlično zaštitile svoje zdravstvene radnike i one koje su to slabo ili nikako provele, nismo ništa uradili jer se zaraza širi po cijelom kantonu, pa će i oni koji imaju dobru opremu na kraju biti zaraženi – objašnjava Drljević.

Prim. dr. Harun Drljević

Kaže kako su na terenu trenutno tri osnovna problema.

- Prvo, u nekim kantonima zdravstveni radnici dobiju samo jednu hiruršku masku, koja prema studijama, osobu može štititi svega dva sata. Ona dakle, nije adekvatna zaštita, a takvu masku ljekar ili medicinska sestra nose osam ili 24 sata. Drugo, postoje zdravstveni radnici koji nemaju nikakve zaštite jer je menadžer procijenio da je kod njih sve - ok. I treće, postoji neadekvatna zaštita, a to znači da imate maske koje valjaju i one koje ne valjaju. Ne može istu masku nositi penzioner koji šeta ulicom i zdravstveni radnik koji je konstantno u kontaktu sa zaraženim osobama jer mu je to posao - ističe Drljević.

Kako bi se izbjegla situacija da i zdravstveni radnici budu zaraženi, svaki od njih bi od ovog trenutka, kaže Drljević, trebao imati adekvatnu masku, jednokratne rukavice i odijelo ako radi u ilozatoriju.

- To je minimum minimuma, ali ono što je još važno istaći jeste da sve to ljekar ili medicinska sestra ne mogu nositi cijeli dan. Svaki put kad zdravstveni radnik napusti zonu za koju se smatra da je u njoj bilo kontaminacije, mora promijeniti sve, od kaljača koje nosi na cipelama, do kape na glavi. Ako ide u toalet, također sve mora promijeniti. Ono što je još važno jeste da se ta oprema, nakon skidanja, mora adekvatno zbrinuti jer je na njoj virus - naglašava Drljević.

I prim. dr. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo, razočaran je trenutnim nivoom zaštite zdravstvenih radnika.

Prim. dr. Izet Hočko

Kaže kako je presudno važno sada sačuvati zdravstvene radnike za period kada će i u našoj zemlji eskalirati pandemija koronavirusom.

- Preuranjeno donosimo neke odluke koje će samo potrošiti ljudske resurse. Smatram da postavljanje trijažnih šatora ispred zdravstvenih ustanova u ovoj situaciji je vrlo loš potez. Rasporedi i način rada medicinskog osoblja u tim šatorima samo nanosi štetu tim ljudima, jer nemaju adekvatna zaštitna sredstva i opremu. U uvjetima kada su niske temperature, staviti ljude u šatore da u njima borave po nekoliko sati učinit će na kraju da se razbole, a onda kada nam budu najviše trebali, neće ih biti – kaže Hočko.

Dodao je kako je Sindikat još jučer prema nadležnim institucijama uputio dopis sa konkretnim prijedlozima kako bi se mjere zaštite zdravstvenih radnika podigle na što viši nivo.

- Smatramo da je krajnje vrijeme politiku skloniti sa strane i forsirati struku, koja nam jedina sada može pomoći - zaključio je Hočko.

U JU Dom zdravlja "Dr. Isak Samokovlija" Goražde gorući problem je nedostatak maski. Prema riječima dr. Edina Čengića, direktora, zalihe su pri kraju, a stanje dodatno komplikuje to što ih, kaže, nemaju ni dobavljači.

Dr. Edin Čengić

- Uspjeli smo kod jednog dobavljača, sa kojim uopće nemamo ugovor, da riješimo ovaj problem, i ljudi će nam izaći ususret. Rukavice, koje se koriste u svakom kontaktu sa pacijentom, za sada imamo, a ostala zaštitna oprema - jednokratna odijela i naočare, koriste se samo u situacijama kada medicinsko osoblje ima kontakt sa sumnjivim slučajem, a to su od ove sedmice svi oni koji dolaze iz inostranstva. Imamo dva mobilna tima koji rade isključivo sa takvim osobama, koje imaju temperaturu ili neki drugi simptom. Oni su u izolaciji kod kuće, a svaki član ljekarskog tima koji ga pregleda ima zaštitno odijelo, masku, kapu, naočare, rukavice i natikače – istakao je Čengić.